”Kako oni ne razmisle o Kur’anu, ili su im na srcima katanci!”

Priredila: Amela Omerović-Ćeman

''Kako oni ne razmisle o Kur'anu, ili su im na srcima katanci!'' 090210000013qNjcKada bi vas neko upitao koja je svrha objavljivanja Kur’ana, šta biste mu odgovorili? Da li ste uopće razmišljali o tome? Kur’an je objavljen kao uputa svjetovima, milost nama od našeg Gospodara, da bismo imali smjernice i vodilju kroz ovaj dunjalučki život, kako bismo uspješno stigli do Onog, Vječnog. Kaže Uzvišeni: ”Elif-lam-mim. Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali.“ (El-Bekare, 1-2.)

Ako uopćeno upitamo ljude zašto uče Kur’an, mnogi će odgovoriti da je to zbog toga što je učenje Kur’ana jedno od najvrednijih djela, da se jedan proučen harf nagrađuje jednim dobrim djelom, a da je svako dobro djelo poput deset takvih. Ili, onaj koji uči Kur’an napamet, kada uči, radi to kako bi utvrdio već naučeno, popravio izgovor harfova i upamtio redoslijed sura, dok u isto vrijeme prelazi preko veličanstvenih značenja i poruka, ali zbog skoncentriranosti na ovo, on ih i ne primjećuje, niti ostavljaju ikakvog traga na njegovo srce. I zbog toga ćemo naići na hafiza Kur’ana koji ne postupa u skladu sa onim što je naučio napamet.

Hasan el-Basri rekao je: ”O sine Ademov, kako da ti se omekša srce, a tvoj cilj je kraj sure (stići do kraja sure)?“ (Muhtesar kijamil-lejl od Mervezija, str. 150.)

Ibn Mes’ud nas savjetuje po ovom pitanju na sličan način: ”Učite Kur’an tako da pokrene vaša srca i neka vaš cilj ne bude kraj sure.” Šejh Abdul-Kerim el-Beradi ovako objašnjava značenje Ibn Mes’udovih riječi: ”Ono što će pomoći u pokretanju naših srca prilikom učenja jeste tedebbur, tj. razmišljanje o onome što učimo, kao i to da naš dnevni hizb (dnevni program učenja Kur’ana) bude određen vremenski, a ne količinski. Npr., umjesto da nam cilj bude da proučimo jedan džuz dnevno, odredimo pola sata za učenje, kako nam ne bi bio cilj kraj sure.“ Na ovaj način, kada ne razmišljamo o tome za koliko vremena ćemo stići do kraja sure ili džuza, više ćemo obratiti pažnju na značenje onoga što učimo. Jer, iako je zagarantirana velika nagrada onima koji uče Kur’an, kao i onima koji ga nauče napamet, ipak je, na prvom mjestu, to Knjiga iz koje trebamo crpiti uputstva za naš život i učiti kako da budemo bolji ljudi i robovi Milostivog.

Definicija tedebbura:

Tedebbur je razmišljanje i promatranje kur’anskih riječi kako bismo ih shvatili i razumjeli njihovo značenje i ono što se podrazumijeva pod tim, kao i izvukli propise i pouke iz njih. Kaže Uzvišeni: ”Kako oni ne razmisle o Kur’anu, ili su im na srcima katanci!“ (Muhammed, 24.)

Kaže šejh Eš-Šenkiti, rahimehullah: ”Prijekor i kritike koje sadrži ovaj plemeniti ajet, upućene onima koji izbjegavaju Allahovu Knjigu, pojašnjeni su u mnogim ajetima… Ono što se podrazumijeva jeste da se svako ko zapostavi razmišljanje o ajetima ove veličanstvene Knjige, a Allah mu je podario razum pomoću kojeg može da razmišlja, odnosno onaj ko ne prelistava, iščitava, razmišlja i shvaća njihova značenja i ne radi po njima, taj se okrenuo od njih, i nije se posvetio tedebburu – razmišljanju o tim ajetima, takva osoba zaslužuje ukor i kritiku spomenute u ajetima… Spomenuti ajeti su dokaz da je razmišljanje o Kur’anu, njegovo razumijevanje, izučavanje i rad po njemu nešto obavezujuće za muslimane…“ (El-Edvau, 428/7)

 

Kako da postignemo tedebbur?

Spomenut ćemo deset ključeva kojim se otvaraju vrata tedebbura:

  1. Srce – ono je sredstvo pomoću kojeg razumijemo Kur’an i osjećamo ljubav prema Kur’anu,
  2. Odrediti ciljeve čitanja Kur’ana, odnosno šta želimo postići samim učenjem, zbog čega to radimo,
  3. Učenje Kur’ana na namazu, posebno na noćnom namazu,
  4. Učenje Kur’ana navečer, posebno u zadnjoj trećini noći, jer je to najbolje vrijeme za razmišljanje i koncentraciju zbog tišine i bereketa u tom vremenu, s obzirom da se Uzvišeni spušta na najbliže nebo,
  5. Sedmično završavanje hatme,
  6. Da učenje bude napamet iz srca kako bi se postigla potpuna koncentracija i skrušenost (naravno, ovo važi za one koji razumiju značenje ajeta na arapskom jeziku, dok oni koji ne razumiju arapski bolje je da uče iz Kur’ana kako bi mogli obratiti pažnju i na prijevod odnosno značenje ajeta koje uče),
  7. Ponavljanje ajeta kako bi se što više posvetila pažnja njihovom značenju,
  8. Povezivanje ajeta sa svojom stvarnošću i ličnim shvatanjima života,
  9. Učenje Kur’ana razgovijetno i pažljivo, bez žurbe,

    10.  Učenje naglas kako bi bila jača koncentracija, a ajeti doprli do nas na dva načina umjesto jednog, tj. i slikom i glasom, tako što vidimo ajete i izgovaramo ih naglas čime ćemo dobiti cjelokupnu sliku teme ajeta, što izgleda kao neka vrsta power-point prezentacije, i definitivno će imati veći efekat na nas.

 

Govor nekih učenjaka o tedebburu:

„Onaj ko ne bude imao znanje, razumijevanje, bogobojaznost i ne bude razmišljao o značenju ajeta, neće osjetiti slast prilikom učenja Kur’ana.“ (Ez-Zerkeši, El-Burhan, 171/2)

„Čudim se onome ko uči Kur’an a nije mu poznato njegovo tumačenje, kako će onda osjetiti slast učeći ga.“ (Ibn Džerir et-Taberi, Mu’adžemul-edeba’, 63/18)

„Ono što se traži po pitanju Kur’ana jeste razumijevanje njegovog značenja i rada po tome, ako ovo ne bude cilj hafiza, onda on nije od ehlul-ilma i dina.“ (Šejhul-islam Ibn Tejmije, El-Fetava, 54/23)

„Kada onaj koji razmišlja o značenju Kur’ana naiđe na ajet koji je potreban za liječenje svog srca ponavlja ga pa čak i 100 puta ili čitavu noć. Učenje Kur’ana uz razmišljanje i razumijevanje bolje je od učenja hatme bez razmišljanja i razumijevanja, korisnije je za srce i bliže postizanju imana i slasti učenja Kur’ana.“ (Ibn Kajjim, Miftah darus-se’adeh, str. 221.)

„Razmisli! Veličanstveno brdo, koje se uzdiže u visine, kada bi mu bio objavljen Kur’an postalo bi strahopoštovanja puno, čak bi se raspuklo i raspalo. A tvoje srce, koje je veličinom poput mrvice u odnosu na to brdo, koliko puta je slušalo Kur’an i učilo ga, a nije se ispunilo strahopoštovanjem i to nije ostavilo nikakav utisak na njega? Tajna je samo u jednom, a to je da tvoje srce nije razmišljalo o značenju i poruci tih ajeta.“ (Šejh Nasir el-Umer)

„Plakanje prilikom učenja Kur’ana je mustehab (poželjno). Način da se to postigne jeste da srce obuzme tuga, jer iz tuge proizlazi plač. A to će postići ukoliko razmišlja o prijetnjama i kaznama i obećanjima koji se nalaze u Kur’anu. A zatim, da se prisjeti svojih propusta po pitanju kur’anskih propisa, pa da se rastuži i rasplače. Ukoliko ga ne obuzme tuga i plač, pa neka plače zbog toga što mu je uskraćena tuga i plač, jer je to od najvećih musibeta (iskušenja).“ (Ebu Hamid el-Gazali, Ihja ulumud-din, 37/2)

„Od najvrednijih dobrovoljnih ibadeta kojima se rob približava svome Gospodaru jeste učestalo učenje i slušanje Kur’ana uz razmišljanje i pokušavanje da se razumije značenje ajeta i izvuku poruke i pouke koje se nalaze u njemu. Rekao je Habab ibn Eret nekom čovjeku: ‘Približi se Allahu koliko si god u mogućnosti. Znaj, nećeš Mu se približiti ničim da Mu je draže od Njegovog govora.’“ (Ibn Redžeb, Džami’ul-‘ulum vel-hikem, str. 364.)

„Ako upitate bilo kojeg muslimana: ‘Vjeruješ li da je Kur’an uputa, svjetlost, milost, lijek i da oživljava srce?’, bez razmišljanja će vam odgovoriti: ‘Da!’ Ali onda se ražalostiš kada vidiš da mnogi muslimani ne znaju za Kur’an osim u ramazanu! Ovo uistinu izgleda kao obznana da je nepotreban Allahove upute, svjetla, milosti, lijeka i živosti srca u ostalih jedanaest mjeseci!“ (dr. Umer el-Mukbil)

„O omladino, podstičem vas da u potpunosti težite razmišljanju i razumijevanju Kur’ana, shvatanju značenja njegovih ajeta, jer je Kur’an objavljen kako bi ljudi razmišljali o njegovim ajetima i pouku izvlačili. Nema koristi od samog čitanja bez razumijevanja značenja, a ako vam je nešto teško razumjeti, pitajte o tome (učene).“ (Šejh Ibn Usejmin, rahimehullah, Lika’atul-babil-meftuh – El-Lika’, br. 171)

 

U nastavku slijedi tekst o primjerima tedebbura, ako Bog da.

 

Korištena literatura:

Tedebburul-Kur’an, te’lif: Selman bin ‘Umer es-Sunejdi

Li jeddebberu ajatihi, hisadu a’min mine-t-tedebbur, teemulat ekser min 120 alimen ve talibe ‘ilmin

Mefatihu tedebburi-l-Kur’an ve-n-nedžah fi-l-hajah, 10 mefatih litehkik et-tedebbur el-emsel, i’adad: dr. Halid ibn Abdul-Kerim el-Lahim

Print Friendly  ''Kako oni ne razmisle o Kur'anu, ili su im na srcima katanci!'' pf button both



X