ISTAKNUTORamazan i post

Kako da u ramazanu budemo poput pobožnjaka iz prvih generacija muslimana?

2.98Kpregledi

Preveo: Haris Osmanagić

Jedno istraživanje Pew Research Center-a, u kojem je učestvovalo više od 38 000 muslimana širom svijeta, pokazuje da se Ramazan “prati” u velikom dijelu Ummeta[1]. 93% ispitanika je izjavilo da posti Ramazan[2]. Ramazanski post je islamski šart koji se najviše praktikuje, nakon šehadeta (97%). Iako više od milijardu muslimana posti ovaj Ramazan, koliko ih je upućeno u to kako su prvi muslimani, koji su živjeli islam na najbolji način, provodili ovaj prelijepi mjesec? Kako su oni provodili ramazanske noći i dane i šta bi se za njih mijenjalo u ovom mjesecu?

Poslanik Allaha, sallallahu alejhi ve selleme, je posvjedočio u koristi prve tri generacije, nazvavši ih najbolijm. U mutevatir hadisu se kaže: Najbolja generacija je moja generacija, zatim ona poslije nje pa ona poslije nje[3].

Veliki imam En-Nevevi je objasnio da je prva generacija koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, spomenuo – generacija ashaba, zatim je to generacija tabi’ina a nakon njih generacija (etba’ut-tabi’in)[4].

Nazvavši ih najboljim, Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je, ustvari, rekao da oni kao kolektiv, imaju najbolje razumijevanje vjere i najbolje prakticiranje islama. Stoga, ukoliko neko želi da provede svoje najbolji Ramazan, treba da nauči kako su najbolji ljudi provodili Ramazan.

Poznavanje ove teme treba da nam motivacija, da nas ohrabri da sebi zadamo optimistične ciljeve i da shvatimo da, ako je to bilo moguće selefu, da je moguće i nama, sa Allahovom pomoći i dozvolom.

Pet ključnih promjena u Ramazanu su:

  1. Učenje Kur’ana
  2. Noćni namaz
  3. Sadaka
  4. Sustezanje od hrane
  5. Čuvanje jezika

I Učenje Kur’ana

Većina nas toga nije svjesna: prva riječa koja se veže za Ramazan nije post. To je Kur’an. Allah, Uzvišen neka je On, kaže: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana.” Ova činjenica, zajedno sa onom da je Džibrili, alejhis-selam, sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve selleme, svake ramazanske noći ponavljao Kur’an [5], kako nas je Ibn Abbas, radijallahu anhu obavijestio, je, od strane prvih muslimana, shvaćena da trebaju da uče Kur’an češće i više nego mimo Ramazana.

Imam Ez-Zehebi nas informiše da je Katade (p. 118. h.g.) inače hatmu završavao svake sedmice, ali, kada bi došao Ramazan, proučio bi cio Kur’an svaka tri dana, a u zadnjoj trećini bi to radio svake noći!

El-Velid ibn Abdil-Melik (p. 96. h.g.) bi završavao hatmu otprilike svaka tri dana i tokom Ramazana bi znao proučiti cio Kur’an 17 puta!

El-Esved ibn Jezid (p. 75. h.g.) bi mimo Ramazana proučio cio Kur’ana svakih šest noći. Tokom Ramazana bi to radio svake dvije noći, a spavao bi samo između akšama i jacije. Se’id ibn Džubejr (p. 95. h.g.) bi, također, proučio cio Kur’an svake dvije noći.

Da li i mi možemo ovo?

Većini nas je izazov da u Ramazanu proučio jednom cio Kur’an. Koliko je onda vremena potrebno uložiti da Kur’an proučimo za dva dana? Da li je to ikako moguće sa obavezama u porodici i na poslu?

Za one koji su uvježbani sa učenjem Kur’ana, jedan džuz se može proučiti za 20-ak minuta (prosječno, jedna minuta po stranici). Pomnožite ovo sa 30, i dobit ćete da je za hatmu potrebno 10-ak sati. Stoga, vjerovatno je selef izdvajao po 5 sati na dan za učenje Kur’ana u mjesecu Ramazanu. U našem vremenu, podijelite to na dijelove: jedan prije posla, drugim tokom pauze za posao, treći tokom povratka kući i četvrti, manji, dio, uvečer. Najednom, ovo izgleda puno izvodljivije! Nedavno mi je jedan prijatelj rekao, da jedna njegova rodica radi upravo ovo. Tokom Ramazana prouči Kur’an svako dva dana. Ima djecu, brine se o svojoj porodici, ali svaku slobodnu minutu tokom Ramazana koristi za druženje sa Allahovim Govorom.

Možemo li učiti brzo?

U svome djelu “El-Adabuš-šeri’ah”, Ibn Muflih, rahimehullah, pojašnjava da, dokle god osoba izgovara harfove razgovjetno, može učiti Kur’an brzo.

Šejh ‘Abdul-’Aziz et-Tarifi, hafizahullah, je upitan da li je bolje da se Kur’an uči sporo, sa razumijevanjem, ili, pak, brže i češće. Odgovorio je da ako ta osoba ne razumije ono o čemu Kur’an govori, poput stvari koje je Uzvišeni Allah Svojom riječju ohalalio ili oharamio, šta je vadžib a šta ne, onda ta osoba ne treba da brzo uči Kur’an. Što se osobe koja, u globalu, razumije ključne poruke Kur’ana i šta je halal i haram, onda nema ništa loše u tome da ta osoba uči Kur’an brže tokom ovog blagoslovljenog mjeseca.

II Noćni namaz (kijamul-lejl)

Najdraža djela Uzvišenom Gospodaru svih svjetova su ona koja je učinio obaveznim, poput pet farz-namaza. Svako ko može čuvati pet dnevnih namaza i uz to klanjati i nafile, poput teravije i noćnog namaza, treba da ima ambiciju da bude poput prvih generacija muslimana u ovom pogledu.

El-Bejheki je zabilježio da bi Omer b. el-Hattab dao uputu Ubejju b. Ka’bu i Temimu ed-Dariju da predvode narod u namazu tokom Ramazana. Učili bi duge sure (el-mi’in, tj. sure koje imaju više stotina ajeta) te da bi neki ljudi imali štapove kako bi mogli što duže stajati u namazu. Zadnji selam od njihovih noćnih namaz bi bio pred zoru.

Bilježi se u Muvetti imama Malika da je Abdullah, sin Ebu-Bekra es-Siddika, rekao da bi njegov otac govorio da su oni završavali svoj kijam, i onda žurili na sehur, iz bojazni da ih zora ne dočeka.

Ove predaje indiciraju da bi neki od selefa više vremena provodili u noćnom namazu nego u teraviji. Prisjetimo se i ove predaje o Omeru, radijallahu anhu: u predaji koju bilježi El-Bejheki se kaže da bi klanjao kući tokom Ramazana, pa kad bi narod napustio Džamiju Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, on bi uzeo svoju mješinu sa vodom, otišao u Džamiju i ne bi je napuštao dok ne bi klanjao sabah-namaz.[6]

Mogu li postiti spavajući?

Kroz predaje o našem selefu i njihovim noćnim namazima se vidi da bi reducirali san tokom Ramazana. Prema jednom istraživanju studenta na doktorskim studijama na Oxfordu o tzv. polifaznom spavanju, u kojoj osoba spava 4,5 sati na dan, moguće je imati produktivniji dan sa manje sna. Po ovom modelu, 3,5 sata sna tokom naći sa 3 pauze po 20 minuta za san tokom dana, je dovoljno sna bez žrtvovanja produktivnosti. Doktorant koji je sprovodio istraživanje je sam ovo praktivirao tokom istraživanja.[7]

III Sadaka

Ibn Abbas je na jedan divan način opisao velikodušnost Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao:  “Allahov Poslank je bio najdarežljiviji u činjenju dobra, posebno u mjesecu Ramazanu, dok mu je dolazio Džibril, alejhis-selam, poučavajući ga Kur’anu, tako da bi Poslanik postao blaži u činjenju dobra od blagog povjetarca.”[8]

Dosljedno ga slijedeći u tome, Omer, radijallahu anhu, bi iftario samo sa siromašnima. Čak bi njegova porodica tražila od njega da iftari sa njima, ali bi ipak i dalje iftario sa siromašnima.

Kada bi Ramazan došao Ibnuš-Šihabu ez-Zuhriju, on bi se zaposlio sa samo dvije stvari: učenjem Kur’ana i hranjenjem siromašnih.

Još jedan od selefa, Hammad, rahimehullah, bi se iftario i sa 500 ljudi tokom Ramazana!

IV Umjerenost u jelu (taklilun minet-ta’am)

Jedan od najboljih savjeta imama El-Gazalija za ustajanje na noćni namaz jeste umjerenost u jelu prije spavanja. Rani muslimani bi veoma malo jeli za iftar. U jednoj predaji se spominje da bi Ibrahim b. Ebi Ejjub tokom Ramazana imao svega dva puna obroka.

A kad te hrana krene gledati?

Onima od nas koji ne vode računa o obimu jela tokom cijele godine preče je govoriti o kvantietu jela a ne kvalitetu. Ipak, znate, najukusnija hrana će vas svaki dan čekati, a vi znate da joj ne možete odoljeti. A ako pojedete jedno jelo, a ne i drugo, neko će vas kritikovati.

Naprijed! Jedite od svega, ali pomalo, tako da ukupna količina ostane ipak mala. Drugim riječima, jedito polahko, umjerenim zalogajima, i stalno kontrolišite imate li onaj mučni osjećaj u stomaku, koje se pojavio tokom dana. Čim osjećaj ode, prestanite sa jelom, i ostavite ostatak za kasnije. Još nešto malo za desert i završili ste!

V Čuvanje jezika (hifzu-lisan)

Post je propisan radi višeg cilja: uvećanja bogobojaznosti i discipline. Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: “Ko ne ostavi ružan govor i postupanje po njemu, neka zna da Allahu ništa ne treba njegovo ostavljanje hrane i pića.”[9] Ibn Hadžer el-Askalani je objasnio da “ružan govor” koji je spomenuo Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, uključuje i laž. Druge predaje ovdje dodaju i besposlive. Ibn Bettal pojašnjava da Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nije htio reći da samo izbjegavamo ove stvari tokom posta, već da je zbog ovih stvari upitno da li će Uzvišeni Allah primiti taj post ikako.

Mudžahid b. Džebr je rekao da ko se čuva dvaju osobina, njegov post će biti primljen. To su ogovaranje i laž.

Zaključak

Molim Uzvišenog Allaha da Ga se uvijek sjećamo i da nam olakša našu težnju da budemo poput najboljih. Nemamo vremena za gubljenje. Standardi su visoki a svako će biti obračunavan prema onome što je zaista mogao uraditi. Za napredovanje je potrebno vrijeme i sva velika dostignuća počinju malim korakom. Nijedan sniježni brijeg nije ništa do pahuljica do pahuljice. Molim Allaha da nam primi sve naše ibadete, i da nam podari istinsko izliječenje i prosvjetljenje prije, tokom i nakon mubarek Ramazana.

Izvor: www.islam21c.com

___________________________

Bilješke:

[1] http://www.pewforum.org/Muslim/the-worlds-muslims-unity-and-diversity-2-religious-commitment.aspx

[2] http://www.pewforum.org/Muslim/the-worlds-muslims-unity-and-diversity-2-religious-commitment.aspx#fasting

[3] Sahihul-Buhari, Sahihu Muslim

[4] Pogledati:  Šerhu Sahihi Muslim, imama En-Nevevija, 16/85..

[5] Sahihul-Buhari

[6] Kitābus-Sunen ell-Kubra, imam El-Bejheki.

[7] http://qz.com/430415/i-once-tried-to-cheat-sleep-and-for-a-year-i-succeeded/

[8] Sahihul-Buhari

[9] Sahihul-Buhari

[10] Fethul-Bari, Kitabu-savm, imam Ibn Hadžer el-Askalani

 

 

X