Islam se temeljina pet principa:

  1. svjedočenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik,
  2. obavljanju molitve – namaza.
  3. izdvajanju zekata,
  4. postu mjeseca ramazana i
  5. obavljanju hadža–hodočašću Kabe u svetoj Meki, za onoga ko je u mogućnosti.

1. Svjedočenje da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik

Onaj ko spozna značenje islama, iskreno povjeruje u Allaha i Njegovog poslanika Muhammeda, potvrđujući vjerovanje izgovaranjem šehadeta, svjedočenja “ešhedu en la ilahe illallah ve ešhedu ene Muhammeden resulullah – svjedočim da nema drugog boga osim Allaha i svjedočim da je Muhammed Allahov poslanik”, izgovaranjem ovih riječi postaje musliman.

Šehadet se sastoji iz dva dijela:

Prvi: svjedočenje da nema boga osim Allaha, što podrazumijeva dvije stvari:
1. negiranje da postoji bilo kakvo božanstvo mimo Allaha, što znači da su lažna sva druga božanstva, a On je jedini Istinski Bog;
2. potvrđivanje da svojstvo božanstvenosti pripada isključivo Allahu.

Drugi: svjedočenje da je Muhammed Allahov poslanik, što podrazumijeva četiri stvari:
1. vjerovanje da je istina sve što je poslanik Muhammed prenio od Allaha,
2. iskazivanje pokornosti u onome što je Poslanik naredio,
3. ostavljanje i izbjegavanje onoga što je Poslanik zabranio,
4. obožavati Allaha na način kako nam je to Poslanik prenio.

2. Obavljanje namaza

Svako ko posvjedoči da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik obavezan je klanjati pet namaza:

1. sabah-namaz, koji se klanja od nastupanja zore pa do izlaska sunca;
2. podne-namaz, koji se klanja od vremena kada sunce pređe polovicu neba i krene prema zapadu, pa do ikindije;
3. ikindija-namaz, koji se klanja od trenutka kada sjenka predmeta nakon zenita bude kolika je i njegova dužina, i traje do akšama;
4. akšam-namaz, koji se klanja odmah po zalasku sunca i traje do jacije;
5. i jacija-namaz, koji se klanja nakon što nestane crvenila na horizontu, i traje do sabaha.

Za određivanje ovih vremena pomažemo se vaktijama u kojima se navodi tačno vrijeme nastupanja svih namaza.
Sabah-namaz ima dva rekata, akšam tri, a ostali namazi po četiri rekata. Jedan rekat se sastoji od stajanja (na kojem se uči Kur’an), jednog rukūa – pregibanja, vraćanja sa rukūa, dvije sedžde (spuštanja lica na tlo) i jednog kratkog sjedenja među njima. Namaz se počinje okretanjem prema Kabi, koja se nalazi u Svetom hramu u Meki, uz izgovaranje riječi “Allahu ekber”, a završava izgovaranjem “es-selamu alejkum ve rahmetullah”. Namaz se klanja samostalno ili zajedno u džamiji ili kući, na čistom mjestu u školi, na radnom mjestu i na putu, i nije dozvoljeno odgoditi obavljanje namaza izvan vremena određenog za njegovo obavljanje. Onaj ko zaboravi ili prespava namaz dužan ga je naknadno obaviti, čim se sjeti.

3. Izdvajanje zekata

Zekat je stroga imovinska obaveza svakom pametnom i punoljetnom muslimanu koji posjeduje nisab – najmanju određenu količinu imetka koja pregodini, izuzimajući iz toga imetak koji ulazi u osnovne potrebe, kao što su stan ili kuća, namještaj, odjeća i prijevozno sredstvo. Zekat se primarno udjeljuje siromasima, ali se daje sakupljačima zekata koji ga kasnije raspoređuju sukladno propisima. Onaj ko ne posjeduje nisab nije dužan izdvajati zekat.

Na sedam vrsta imetka obaveza je izdvojiti zekat:

1. zlato, čiji nisab iznosi 91,6 g, a na ime zekata izdvaja se 2,5% od ukupne vrijednosti;
2. srebro, čiji nisab iznosi 641,5 g, a na ime zekata izdvaja se 2,5% od ukupne vrijednosti;
3. novac (vrijednosni papiri), čiji je nisab jednak nisabu zlata, a na ime zekata izdvaja se 2,5%;
4. trgovačka roba, čiji je nisab jednak nisabu zlata, a na ime zekata izdvaja se 2,5%;
5. ispašna stoku, i to ovce, koze i krave;
6. poljoprivredni proizvodi, oni koji se mogu dugoročno skladištiti, poput pšenice, kukuruza i oraha itd. Nisab na ovakve proizvode iznosi 990 kg, a na ime zekata izdvaja se 10% ukoliko se usjevi vještački ne navodnjavaju ili 5% ukoliko se navodnjavaju, i izdvaja se odmah po berbi;
7. med, čiji nisab iznosi 75 kg, a na ime zekata izdvaja se 10%, odmah po vrcanju.

Zekat je propisan s ciljem čišćenja imetka, a onaj čiji imetak bude čist hrani se čistom hranom i postiže duhovnu čistoću.

4. Post ramazana

Ramazan je deveti mjesec u hidžretskom lunarnom kalendaru i obavezan ga je postiti svaki musliman koji je punoljetan i sposoban da posti. Post predstavlja potpuno odricanje od jela, pića i spolnog odnosa, od pojave zore do zalaska sunca. Post nije obavezan putniku, bolesniku, kao ni trudnici i dojilji koje se boje da će post našteti njima ili njihovom djetetu. Ovim kategorijama ljudi obaveza je da nakon ramazana naposte dane koje opravdano nisu postili, a mogu ih postiti uzastopno ili razdvojeno. Ženi je tokom mjesečnice i nakon porođaja zabranjeno da posti, ali je dužna napostiti propuštene dane.

Ko bude namjerno jeo, pio ili imao spolni odnos tokom dana u ramazanu obavezan je napostiti taj dan i iskupiti se tako što će postiti dva mjeseca uzastopno, a ako to ne bude mogao, onda je dužan nahraniti šezdeset siromaha.

Ramazan je prilika da vjernik nastoji biti što bolji, da čini dobra djela i da drugima pokaže svoju plemenitost i dobrotu.

5. Obavljanje hadža

Hadž je hodočašće svete Kabe u Meki, a obavezan ga je obaviti jednom u životu svaki pametan, punoljetan i zdrav musliman koji može snositi troškove putovanja hadža i koji ima imetka više nego što je potrebno za izdržavanje svoje porodice tokom hadžskog putovanja.

Da bi ženi odlazak na hadž bio obavezan, neophodno je da ima mahrema: muža, oca, sina ili bližeg rođaka, koji će je pratiti na putovanju. Žena koja u svojoj pratnji ima mahrema koji je nije obavezan izdržavati, kao što su amidža, brat po mlijeku itd., treba da snosi troškove odlaska na hadž za svog mahrema.

Onome ko propisno obavi hadž obećano je da će se vratiti svojoj kući bez grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.

X