Minber.ba

Posjetite naš Facebook kanal Posjetite naš Youtube kanalPosjetite naš Vimeo kanal

Hutbe

Mi smo ummet časnih mu'mina

Hatib: Nezim Halilović Muderris

Braćo i sestre u islamu! Naslov naše današnje hutbe je Mi smo ummet časnih mu'mina. Na nama, pripadnicima ummeta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je da živimo i umiremo samo kao muslimani, a to ćemo postići ako se budemo čvrsto držali Kur'ana, koji je uputa čovječanstvu, sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ako se budemo međusobno voljeli i jedni drugima pomagali.

Kaže Allah, dželle še'nuhu, u 11. ajetu Sure El-Hudžurat:

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا لَا يَسْخَرْ قَوْمٌ مِنْ قَوْمٍ عَسَى أَنْ يَكُونُوا خَيْرًا مِنْهُمْ وَلَا نِسَاءٌ مِنْ نِسَاءٍ عَسَى أَنْ يَكُنَّ خَيْرًا مِنْهُنَّ وَلَا تَلْمِزُوا أَنْفُسَكُمْ وَلَا تَنَابَزُوا بِالْأَلْقَابِ بِئْسَ الِاسْمُ الْفُسُوقُ بَعْدَ الْإِيمَانِ وَمَنْ لَمْ يَتُبْ فَأُولَئِكَ هُمُ الظَّالِمُونَ

O vi koji vjerujete, neka se muškarci jedni drugima ne rugaju, možda su oni bolji od njih, a ni žene drugim ženama, možda su one bolje od njih! I ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge ružnim nadimcima! O kako je ružno grješničko ime nakon vjerovanja! A oni koji se ne pokaju, oni su nasilnici.

Dobro zapamtimo citirani ajet i ne dozvolimo sebi da budemo od onih koji krše Allahove, subhanehu ve te'ala, zabrane i izazivaju Njegovu srdžbu!

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas podučava slijedećim riječima:

عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَ سَلَّمَ قَالَ: "كُلُّ الْمُسْلِمِ عَلَى الْمُسْلِمِ حَرَامٌ دَمُهُ وَ مَالُهُ وَ عِرْضُهُ" (مسلم)

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Svaki je musliman drugom muslimanu, svet; njegova krv, njegov imetak i njegova čast!" (Muslim)

U drugoj predaji stoji:

عَنْ عَبْدَ اللهِ بْنِ عَمْرِو بْنِ الْعَاصِ رَضِيَ اللهُ عَنْهُمَا: رَأَيْتُ رَسُولَ اللهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَ سَلَّمَ يَطُوفُ بِالْكَعْبَةِ وَيَقُولُ: "مَا أَطْيَبَكِ وَأَطْيَبَ رِيحَكِ، مَا أَعْظَمَكِ وَأَعْظَمَ حُرْمَتَكِ، وَالَّذِي نَفْسُ مُحَمَّدٍ بِيَدِهِ، لَحُرْمَةُ الْمُؤْمِنِ أَعْظَمُ عِنْدَ اللهِ مِنْ حُرْمَتِكِ" (ابن ماجه)

Prenosi Abdullah ibn Amr ibn As, radijallahu anhuma: „Vidio sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako tavafi i govori: „Kako si lijepa i kako je lijep tvoj miris, kako si velika i kako je velika tvoja svetost?! Tako mi Onoga u Čijoj ruci je Muhammedov (sallallahu alejhi ve sellem) život, svetost mu'mina kod Allaha je veća od tvoje svetosti!" (Ibn Madždže)

Nije čast ljudi braćo i sestre u: neodgojenoj i neposlušnoj djeci, vilama, kućama, vikendicama, jahtama, ušteđevini, dionicama, skupocjenoj garderobi, satovima, mobitelima i visokim položajima u vlasti, već je čast u jačini imana i požrtvovanosti na putu islama.

Došao je kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Abdullah ibn ummi Mektum, radijallahu anhu, slijepi, siromašni ashab, da ga nešto pita dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio zauzet razgovorom sa Kurejšijskim prvacima, u želji da ih pridobije za islam. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se okrenuo i namrgodio, ne želeći da propusti priliku razgovora sa prvacima, pa ga je Allah, subhanehu ve te'ala, sa sedmog neba prekorio i bi objavljeno:

            عَبَسَ وَتَوَلَّى (1) أَنْ جَاءَهُ الْأَعْمَى(2) وَمَا يُدْرِيكَ لَعَلَّهُ يَزَّكَّى(3) أَوْ يَذَّكَّرُ فَتَنْفَعَهُ الذِّكْرَى(4) أَمَّا مَنِ اسْتَغْنَى(5) فَأَنْتَ لَهُ تَصَدَّى(6) وَمَا عَلَيْكَ أَلَّا يَزَّكَّى(7) وَأَمَّا مَنْ جَاءَكَ يَسْعَى(8) وَهُوَ يَخْشَى(9) فَأَنْتَ عَنْهُ تَلَهَّى(10)

Namrštio i okrenuo,(1) zato što mu je slijepac došao,(2) a šta ti znaš - možda on želi da se očisti,(3) ili pouči pa da mu pouka koristi?(4) Onoga koji je bogat,(5) ti njega savjetuješ,(6) a ti nisi kriv ako on neće da vjeruje!(7) A onoga koji ti žureći dolazi,(8) i strah osjeća,(9) ti se sa njim izigravaš!(10) (Suretu Abese: 1-10)

Kod Allaha, subhanehu ve te'ala, Abdullah ibn ummi Mektum, radijallahu anhu, je časniji i bolji od svih kurejšijskih prvaka, jer je on za razliku od njih bio mu'min. Kada je drugi put kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, došao Abdullah ibn ummi Mektum, radijallahu anhu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je ustao, zagrlio ga, raširio mu svoju prostirku i rekao: "مَرْحَبًا بِالَّذِي عَاتَبَنِي فِيهِ رَبيِّ" „Dobro došao onaj, zbog kojeg me je prekorio moj Gospodar!"

Kada je zastavu džihada podigao Omer ibn El-Hattab, radijallahu anhu, i pod nju pozvao muslimane u bitku na Kadisiji, protiv Kisre, među mudžahidima je bio Abdullah ibn ummi Mektum, radijallahu anhu, kojem ashabi rekoše: "Ti imaš opravdanje, da ne ideš u borbu, jer si slijep!" Reče: "Ne, tako mi Allaha, Koji kaže:

إِنْفِرُوا خِفَافاً وَثِقَالاً وَ جَاهِدُوا بِأَمْوَالِكُمْ وَأَنْفُسِكُمْ فِي سَبِيلِ اللَّهِ... (سورة التوبة:41)

Krećite u borbu, bili slabi ili snažni i borite se na Allahovu putu zalažući imetke svoje i živote svoje!.. (Suretu Et-Tevbe: 41)

Kada je došlo vrijeme borbe, predali su mu zastavu i nosio je dok nije postigao šehadet. Ukopan je na istom mjestu. Selam na njega, koji je prihvatio islam, bio zamjenikom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u namazu u njegovu odsustvu, bio tvrđavom islama i sve to krunisao šehadetom!

Drugi slučaj kojeg danas na ovom časnom mjestu spominjem je slučaj ashaba Džulejbiba, radijallahu anhu. A ko je braćo i sestre bio Džulejbib? On je bio zvijezda, ali ne holivudska, španska, meksička, turska, Hajatova, Grandova, evrovizijska ili turkovizijska! Nije bio ni estradni umjetnik, niti milijarder iz Dubaija, Abu Dabija ili Rijada, koji pravi zgradu višu od kilometra, dok njegova braća u Palestini, Kašmiru, Burmi, Iraku, Siriji, Somaliji i Jemenu umiru od gladi, a zalogaj u ustima siromašnog muslimana je kod Allaha, dželle še'nuhu, vrijedniji od tog silnog bogatstva, koje će Posljednjega dana, a možda i prije biti samo prašina! Nije bio ni političar, niti član nekog Upravnog odbora ili direktor profitabilne firme, niti je bio na nekoj od lista za bilo koji nivo vlasti. On, Džulejbib, radijallahu anhu, je bio ashab, a ashabi su zvijezde. 

A kako će za Džulejbiba znati oni koji se drogiraju, piju, razgolićuju, zinaluče i ezijete roditelje i društvo? Kako će za Džulejbiba znati oni koji na temelju podvala eksperata za pitanje terorizma, prekomanduju i degradiraju u DGS-u sve one koji nazivaju selam, pod hipotekom da su „vehabije“? Kako će za Džulejbiba znati oni koji šest godina na bigajri hak u Imigracionom centru u Lukavici, u ulici Draže Mihajlovića drže Abu Hamzu, pod optužbom da je on prijetnja nacionalnoj sigurnosti Države, dok se ovom Zemljom šetaju ratni zločinci i dok Državu kroz zvanične institucije ruše izdajnici, agresori i njihovi pomagači? Abu Hamza nije prijetnja sigurnosti ove Zemlje, već su joj prijetnja: agresori, izdajnici, zločinci i poltroni, koji slijepo izvršavaju naređenja domaćih i stranih obavještajnih službi i centara moći? Kako će za Džulejbiba znati oni koji prisustvuju koncertima pjevača, koji su u toku oružane agresije bili na suprotnoj strani, a nakon agresije ti isti pjevači profitiraju na nama, jer niko kao Bošnjaci ne zna napuniti koncertne dvorane, ne zna potrošiti i ne zna se veseliti?

Došao je Džulejbib, radijallahu anhu, Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nasmija i reče: "Džulejbibe, hoćeš li da se oženiš?" Reče: "Allahov Poslaniče, ko će se za mene udati, kada nemam porodice, imetka, kuće, niti bilo šta od dunjalučkih dobara?" Reče mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Idi u tu ensarijsku kuću, poselami ih od mene i reci im: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vam naređuje da me oženite!" Otišao je i pokucao na vrata, a bili su od uglednih ljudi i velika ensarijska porodica. Izađe domaćin i ugleda Džulejbiba, koji je izgledao kao pravi siromah. Upita ga: "Šta želiš?" On ga obavijesti, a on ode do supruge i posavjetova se sa njom, govoreći: "Da je ko drugi osim Džulejbib; nema porodice, imetka, niti kuće." Pa se posavjetovaše sa dobrom kćerkom, koja je bila odgojena u "Školi tewhida". Ona reče: "Zar ćete odbiti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem?" Oženi je i zasnovaše porodicu na temeljima bogobojaznosti i Njegova zadovoljstva. Ta kuća je bila obasuta sigurnošću, uljepšavali su je tekbiri, tehlili i tahmidi, hlad su joj činile nafile i post u velikoj žegi." (Ahmed)

Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio u jednoj od bitaka, nakon pobjede je pitao ashabe: "Fali li nam neko?" Rekoše: "Da, taj, taj i taj." Upita: "Fali li nam neko?" Rekoše: "Da, taj, taj i taj." Upita: "Fali li nam neko?" Rekoše: "Ne." Reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Nema mi Džulejbiba, pa ga potražite!" Potražiše ga među šehidima, pa ga nađoše ubijenog pored sedmorice mušrika koje je on ubio. Došao je do njega Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stade i reče: "On je moj i ja sam njegov, on je moj i ja sam njegov!" Pa je naslonio svoje mubarek ruke na njegovo tijelo. Iskopaše mu ashabi kabur i zakopaše ga u njega." (Muslim)

Braćo i sestre, čuvajmo čast braće muslimana i natječimo se u bogobojaznosti, kao što je to bila praksa ashaba i naših dobrih predaka!

Gospodaru, učvrsti nas na putu islama, ne iskušavaj nas sa onim što ne možemo podnijeti, učini nas od onih koji se iskreno kaju za učinjene grijehe, od onih koji vole druge muslimane i čuvaju njihovu čast, smiluj se našim umrlim roditeljima i precima, uputi našu djecu i naše potomke i učini ih prvacima ummeta, budi nam milostiv na Sudnjem danu i počasti nas u džennetu, društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi!

وَ السَّلاَمُ عَلْيُكْم وَ رَحْمَةُ اللهِ!

Klikova: 274

Komšijska prava (hakovi)

Hatib: Nezim Halilović Muderris

Braćo i sestre u islamu, tema naše današnje hutbe je Komšijska prava (hakovi). Govorimo na zadatu temu u vremenu sve većeg udaljavanja komšija jednih od drugih i samim tim zanemarivanja ove velike islamske obaveze. Ali, prije nego što pređem na zadatu temu ne mogu a da ne izrazim svoje razočarenje na odluku Međunarodnog suda u Hagu, koji je na slobodu privremeno pustio zločinca Šešelja, koji navodno ima dvije metastaze! Ovo je još jedno u nizu ponižavanja porodica žrtava, od kojih još uvijek mnoge od njih tragaju za tijelima svojih najmilijih! Molim Allaha, azze ve dželle, da zločinca Šešelja i druge zločince, njihove pomagače i mentore i one koji ih oslobađaju od zasluženih kazni, još na ovom svijetu kazni dugim i teškim bolestima i gubljenjem imetaka, poroda, položaja i ugleda, da im Allah, subhanehu ve te’ala, da ono što su zaslužili, a ubijanjem nevinih insana zaslužili su da budu potpuno uništeni prije konačne i trajne kazne, koja ih inša-Allah čeka u Džehennemu!

Ali, mi kao mu’mini moramo insistirati i na njihovoj dunjalučkoj kazni i trebamo ih stalno prozivati, govoriti i pisati o njima i njihovim zločinima i doviti protiv njih u raznim prilikama, a posebno u odabranim danima i trenucima! I ne smijemo ih ostaviti na miru dok ne dobiju zasluženu kaznu, zbog nevino ubijene djece, žena i staraca, zbog silovanih čestitih Bošnjakinja, zbog zgaženog tek rođenog dječaka u Potočarima, zbog potoka suza naših majki, zbog njihovih neprospavanih noći, zbog poharane nam i uništene Domovine i zbog drugih zala koje nam nanesoše i još nam nakon svega prkose!!!

Kaže Allah, subhanehu ve te’ala, u 36. ajetu Sure En-Nisa’:

وَاعْبُدُوا اللَّهَ وَلاَ تُشْرِكُوا بِهِ شَيْئًا وَبِالْوَالِدَيْنِ إِحْسَانًا وَبِذِي الْقُرْبَى وَالْيَتَامَى وَالْمَسَاكِينِ وَالْجَارِ ذِي الْقُرْبَى وَالْجَارِ الْجُنُبِ وَالصَّاحِبِ بِالجَنْبِ وَابْنِ السَّبِيلِ وَمَا مَلَكَتْ أَيْمَانُكُمْ إِنَّ اللَّهَ لاَ يُحِبُّ مَن كَانَ مُخْتَالاً فَخُورًا

I Allahu robujte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte i roditeljima dobročinstvo činite i rođacima, siročadi, siromasima i komšijama bližnjim i komšijama daljnjim i drugovima i putnicima-namjernicima i onima koji su u vašem posjedu! Allah, zaista, ne voli one koji se ohole i hvališu!

Prenosi se da je sluga Abdullaha bin Amra ibn ‘Asa, radijallahu anhu, jednoga dana zaklao ovcu, pa mu je Abdullah rekao: “Počni prvo s komšijom Jevrejom!” Upita: “Zar od Jevreja da počenem dijeliti, Allah ti dao svako dobro?” Reče: “Čuo sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je rekao:

"مَا زَالَ جِبْرِيلُ يُوصِينِي بِالجْاَر ِحَتَّى ظَنَنْتُ أَنَّهُ سَيُورِثُهُ" (الترمذي)

Džibril mi je toliko puta preporučio komšiju da sam pomislio da će komšija nasljeđivati komšiju!” (Tirmizija)  

Hvala Allahu, subhanehu ve te’ala, mi smo uvijek bili pažljivi prema svim našim komšijama i nikada nikome nismo činili nasilje, jer nam to islam strogo zabranjuje. Mi smo u vrijeme kada smo bili na usponu snage bili do kraja tolerantni i svima smo davali njihova prava, pa ponekad i na uštrb vlastitih prava.

U predaji koju bilježi imam Muslim stoji:

قَالَ النَّبِيُّ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّم لِأَبِي ذَرٍّ رَضِيَ اللهُ عَنْهُ: "يَا أَبَا ذَرٍّ، إِذَا طَبَخْتَ مَرَقَةً فَأَكْثِرْ مَاءَهَا، وَتَعَاهَدْ جِيرَانَكَ" (مسلم)  

Rekao je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, Ebu Zerru, radijallahu anhu: “O Ebu Zerre, kada budeš kuhao čorbu, dospi malo više vode pa pošalji svojim komšijama!" (Muslim)

U drugojm predaji stoji:

وَيَقُولُ أَبُو ذَرٍّ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ: "إِنَّ خَلِيلِي صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ أَوْصَانِي: "إِذَا طَبَخْتَ مَرَقَهَا، فَأَكْثِرْ مَاءَهَا، ثُمَّ انْظُرْ أَهْلَ بَيْتٍ مِنْ جِيرَانِكَ، فَأَصِبْهُمْ مِنْهَا بِمَعْرُوفٍ"

Prenosi Ebu Zerr, radijallahu anhu: „Moj prijatelj, sallallahu alejhi ve sellem, mi je oporučio: "Kada budeš kuhao čorbu, naspi više vode pa pogledaj obitelji svojih komšija, te i njima podijeli jedan dio!"

Braćo i sestre, dobro zapamtimo sljedeći hadis, u kojem se vjerovanje u Allaha, subhanehu ve te’ala uvjetuje neuznemiravanjem komšije:

عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ النَّبِيَّ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ: "وَاللهِ لاَ يُؤْمِنُ وَاللهِ لاَ يُؤْمِنُ وَاللهِ لاَ يُؤْمِنُ قِيلَ: "مَنْ يَا رَسُولَ اللهِ" قَالَ: "الَّذِي لاَ يَأْمَنُ جَارُهُ بَوَايِقَهُ” (متفق عليه)

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Tako mi Allaha, nije vjernik, tako mi Allaha, nije vjenik, tako mi Allaha, nije vjernik!" Neko reče: "Ko to, Allahov Poslaniče?" Reče: "Onaj čiji komšija nije siguran od njegovih zala!" (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji stoji:

عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ النَّبِيَّ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ: “لاَ يَدْخُلُ الْجَنَّةَ مَنْ لاَ يَأْمَنُ جَارُهُ بَوَائِقَهُ" (مسلم)

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: "Neće ući u Džennet onaj od koga njegov komšija nije siguran (miran od njegovih zala)." (Muslim)

Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji bilježi imam Buharija:

عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ النَّبِيَّ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ: «مَنْ كَانَ يُؤْمِنُ بِاللَّهِ وَالْيَوْمِ الآخِرِ فَلْيُكْرِمْ ضَيْفَهُ وَمَنْ كَانَ يُؤْمِنُ بِاللَّهِ وَالْيَوْمِ الآخِرِ فَلاَ يُؤْذِ جَارَهُ وَمَنْ كَانَ يُؤْمِنُ بِاللَّهِ وَالْيَوْمِ الآخِرِ فَلْيَقُلْ خَيْرًا أَوْ لِيَصْمُتْ" (البخاري)

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: " Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka lijepo ugosti svoga gosta! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ničim ne uznemirava komšiju! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori hajr (korisno) ili neka šuti!" (Buharija)

Kako je samo lijep savjet našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:

عَنْ عَبْدِ اللهِ بْنِ عَمْرٍو رَضِيَ اللَّهُ أض،َّ رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَ سَلَّمَ قَالَ: «خَيْرُ الأَصْحَابِ عِنْدَ اللَّهِ خَيْرُهُمْ لِصَاحِبِهِ وَخَيْرُ الْجِيرَانِ عِنْدَ اللَّهِ خَيْرُهُمْ لِجَارِهِ" (الترمذي)

Prenosi Abdullah ibn Amr, radijallahu ‘anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Najbolji prijatelji kod Allaha su oni koji su najbolji prema svome prijatelju, a najbolje komšije kod Allaha su oni koji su najbolji prema svome komšiji." (Tirmizija)

Braćo i sestre, budimo dobre komšije i natječimo se u dobru kako bismo postigli dobro ovog i budućeg svijeta i budimo u isto vrijeme budni i oprezni, jer je oprez svojstvo mu’mina!

Gospodaru, pomozi nam da ovdje u Bosni i Hercegovini sačuvamo svjetlo islama, pomozi našoj ugroženoj i obespravljenoj braći, ma gdje bili, a posebno braći i sestrama u Palestini, ne iskušavaj nas s onim što ne možemo podnijeti, učini nas od onih koji paze svoje komšije i prema njima ispunjavaju sve obaveze, oprosti našim roditeljima i dobrim precima, uputi našu djecu i potomke i učini ih radostima naših očiju i srca i prvacima ummeta, budi nam milostiv na Sudnjem danu i počasti nas u Džennetu društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi!

وَ السَّلاَمُ عَلْيُكْم وَ رَحْمَةُ اللهِ!

Klikova: 519

Zbog čega se dovodi u pitanje legitimnost posta dana Ašure?

Hatib: šejh Ibrahim Hukajl

Preveo i prilagodio: Amir Durmić

Hvala Uzvišenom Allahu, koji je stvorio sva stvorenja i dao im oblik i lik... Hvala Njemu Najmudrijem i Sveznajućem, koji je Svojim šerijatom jasno definirao propise i odredbe. On nam je propisao savršenu vjeru islam i objavio nam Kur’an kao najljepši govor. On nas je uputio na Pravi put i ukazao nam na činjenje najvrednijih i najboljih djela. Imajući u vidu da je životni vijek pripadnika ovog ummeta, u poređenju sa životnim vijekom sljedbenika prijašnjih poslanika, daleko kraći, Uzvišeni Allah, iz Svoje neizmjerene milosti, podario nam je da s malo godina i malo djela, u nagradima i sevapima stignemo i prestignemo prijašnje narode. Ummet Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, to, između ostalog, postiže i sljedećim privilegijama:

1. Za jedno iskreno i radi Allaha učinjeno djelo, nagrada je minimalno deseterostruka,

2. Allah nam piše nagradu za djelo koje nanijetimo učiniti, pa makar ga iz nekog razloga i ne učinili.

Zbog toga Mu neizmjerno i ustrajno zahvaljujemo, jer nam je podario te privilegije i učinio nas sljedbenicima Svoga posljednjeg poslanika i miljenika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Onaj ko bude slijedio Njegovu uputu, takav je uistinu upućen i spašen, a onaj ko od njegove Upute glavu okrene, takav je istinski zalutao. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije ostavio nijedan vid dobra a da nas na njega nije uputio, kao nijedan vid zla a da nas na njega nije upozorio.

Svi se, braćo, trebamo istinski bojati Allaha i samo Njemu pokorni biti, te činiti djela kojima je On zadovoljan, a kloniti se djela koja On mrzi i prezire, jer, uistinu, susret s Njim je svakome od nas bliži nego što iko od nas može i pretpostaviti. Uzvišeni je rekao: “Svako živo biće će smrt okusiti! I samo na Sudnjem danu dobit ćete u potpunosti plate vaše, i ko bude od Vatre udaljen i u Džennet uveden – taj je postigao šta je želio; a život na ovom svijetu samo je varljivo naslađivanje.” (Alu Imran, 185)

Iz Svoje mudrosti, Uzvišeni Allah izričito nam je naredio neke propise (farzove), a na neke nas je, iz Svoje milosti, bez obaveze podstakao (nafile), pa ko ih bude činio, mnogostruko će biti nagrađen. Takav je, recimo, slučaj sa dobrovoljnim postom u određenim danima ili periodima koji su odlikovani nad drugim vremenima u toku godine. Jedan od tih dana jeste i dan Ašure, tj. 10. dan svetog Allahovog mjeseca muharrema, u kojem je općenito lijepo postiti, jer je u vezi s ovim mjesecom Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji prenosi Ebu Hurejra, radijallahu anhu, kazao. “Najbolji post nakon posta mjeseca ramazana jeste post u Allahovom svetom mjesecu muharremu, a najbolji namaz nakon obaveznih farz namaza jeste noćni namaz.” (Muslim)

U ovom mjesecu posebno je lijepo postiti deseti dan, tj. Ašuru, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Ko bude postio dan Ašure, kod Allaha polažem nade da će mu to biti iskup za grijehe počinjene u prošloj godini.” (Muslim)

Hadisi koji govore o vrijednosti posta na dan Ašure dostigli su stepen mutevatira, tj. neupitne kategoričnosti, a oni zajednički, u svim svojim verzijama, ukazuju na sljedeće:

1. Post ovog dana bio je poznat i prakticiran i prije islama, dakle, u doba džahilijeta. Aiša, radijallahu anha, pripovijeda: “Kurejšije su u džahilijjetu postili dan Ašure, a taj dan je (još u Meki prije Hidžre) postio i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Kada je došao u Medinu, također je postio taj dan i naredio je muslimanima da ga poste. Nakon što je naređen post mjeseca ramazana, post tog dana više nije bio obavezan, nego je taj dan postio ko je htio, a ko nije, nije ga ni postio.” (Muttefekun alejhi) Dakle, postoji mogućnost da je ovaj običaj posta dana Ašure kod predislamskih Arapa ostao kao zaostavština poslanika Ibrahima, alejhis-selam, ili su ga oni preuzeli od jevreja sa kojima su prilikom trgovine dolazili u kontakt.

2. Neki hadisi potvrđuju da je post ovog dana bio strogo propisan, tj. obavezan, odmah nakon dolaska u Medinu nakon Hidžre, i to u periodu prije nego što će biti propisan post mjeseca ramazana. Tada su ensarije čak svoju djecu navikavali na post ovog dana. U vezi s tim, Rubeji‘a bint Muavviz prenosi hadis u kojem kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan Ašure poslao glasnika da stanovnicima Medine poruči: “Onaj ko je osvanuo a da nije zapostio, neka tako produži do kraja dana, a onaj ko je zapostio, neka posti do kraja dana.” “Mi smo”, kaže ova ashabijka koja prenosi hadis, “postili taj dan, a navikavali smo i svoju djecu da poste. Pravili smo im igračke od obojene vune, pa kada bi neko od njih zaplakalo za hranom, davali smo im tu igračku i tako sve do iftara.” (Muttefekun alejhi)

3. Drugi hadisi potvrđuju da je obaveznost posta dana Ašure dokinuta propisivanjem posta mjeseca ramazana. Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon što je propisan post mjeseca ramazana, rekao: “Ašura je jedan od Allahovih dana, pa ko hoće, neka ga posti, a ko neće, neka ne posti.” (Muttefekun alejhi) Što se tiče Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi u ovom hadisu: “...jedan od Allahovih dana...”, one se podudaraju sa riječima Uzvišenog Allaha: I Musaa smo poslali s dokazima Našim: ‘Izvedi narod svoj iz tmina na svjetlo i opomeni ga Allahovim danima!’” (Ibrahim, 5) Dakle, dan Ašure je jedan od Allahovih dana u kojima Ga vjernici posebno intenzivno trebaju veličati, jer je u tom danu Allah izbavio poslanika Musaa i vjernike, te potopio faraona i nevjernike. Iz ovoga shvatamo da je pohvalnost posta na ovaj dan dokaz da je legitimno radovati se izbavljenju i spasu vjernika, ali i uništenju nevjernika. Ovo pravilo vrijedi za sve generacije vjernika, bez obzira bili oni iz našeg ummeta ili ne, jer poznato nam je da je Musa, alejhis-selam, imao svoj ummet, tj. da nije bio direktni pripadnik ummeta Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Bez obzira na to, mi muslimani ga volimo i cijenimo daleko više nego što ga vole i cijene oni koji ga smatraju svojim poslanikom (jevreji) jer su ga u suštini oni porekli i okrenuli mu leđa odbivši da slijede Isaa, alejhis-selam, i Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, također Allahove poslanike koji su došli nakon njega. U suštini, oni nisu njegovi istinski sljedbenici, već njegovi neprijatelji i neprijatelji njegove vjere sa kojom je došao, jer je njegova vjera bila islam, tj. potpuna predanost i pokornost Uzvišenom Allahu. Dakle, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, istinski je volio Musaa, alejhis-selam, jer je postio na dan kada ga je Allah spasio. Ibn Abbas, radijallahu anhu, kaže: “Nisam vidio Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da se drži posta ma kojeg dana, smatrajući ga boljim od drugog, osim ovog dana, dana Ašure...” (Muttefekun alejhi)

4. Hadisi koji govore o postu dana Ašure sadrže i naredbu da se prilikom posta muslimani razlikuju od jevreja, koji su također u postu provodili ovaj dan jer se načelno deklariraju kao sljedbenici Musaa, alejhis-selam. Zato je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, u tom kontekstu kazao: “Ako doživim dan Ašure iduće godine, postit ću i deveti dan (tj. dan prije desetog muharrema).” (Muslim) Ovo je rekao kako bi muslimanima ukazao na to da se trebaju kloniti poistovjećivanja sa jevrejima te postiti i dan prije Ašure. Drugi vid razlikovanja od jevreja jeste i to što muslimani, za razliku od jevreja, dan Ašure ne slave kao praznik, već ga samo provedu u postu. Naime, kada je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rečeno da jevreji veličaju i svetkuju dan Ašure i obilježavaju ga kao praznik, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je muslimanima: “Vi taj dan (samo) postite.” (Muttefekun alejhi)

Iz navedenih hadisa saznali smo mnoštvo informacija o postu dana Ašure, a iz njih možemo zaključiti da je najbolje postiti deveti i deseti dan muharrema, a ukoliko čovjek iz nekog razloga bude spriječen da posti deveti i deseti dan, onda neka posti deseti i jedanaesti, a ako i to bude spriječen, onda neka posti samo deseti muharrem i njegova nagrada obećana u hadisu bit će, inšallah, potpuna, ali će mu biti uskraćena nagrada koju će imati oni koju budu postupali suprotno onome kako postupaju jevreji i kršćani.

Međutim, i pored činjenice da hadise o legitimnosti posta dana Ašure prenosi veliki broj ashaba i da su ti hadisi zabilježeni u najvjerodostojnijim zbirkama hadisa, poput Sahiha Buharija i Muslima, i da su dostigli stepen mutevatir hadisa, ipak postoje ljudi koji legitimnost ovog propisa stavljaju pod znak pitanja. To su isti oni koji na svaki mogući način pokušavaju među muslimane ubaciti sjeme sumnje u neke općepoznate i među muslimanima, općeprihvaćene propise od same pojave islama. Takav je, naprimjer, slučaj sa ohalaljivanjem kamatnog poslovanja, osamljivanjem muškaraca sa ženama koje im nisu mahremi, dozvolom da žena putuje bez mahrema, dozvolom da se žene šminkaju i takve izlaze napolje pred muškarce koji im nisu mahremi... Ovakvi dovode u pitanje i obligatnost namaza u džematu ili, recimo, nekih vidljivih propisa islama, kao što je, naprimjer, puštanje brade, skraćivanje odjeće do iznad članka itd. Oni tvrde da je sve pobrojano samo forma i da na njoj ne treba insistirati, međutim, svim trezvenim muslimanima veoma je jasno da ovakvi neće stati na pokušajima da muslimane oslobode onoga što oni zovu “formom”, tj. spoljašnošću, već će ići i dalje od toga, tj. nastojat će da kod muslimana unište i suštinu. Isto tako, ovakve povremene kampanje imaju za cilj da muslimane naviknu da se propisi njihove vjere ismijavaju i omalovažavaju i to kroz usta i pera pjevača i pjevačica, plesača ili plesačica ili polupismenih, sekularno orijentiranih novinarčića. Konačni cilj ovakvih jeste degradiranje sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u očima muslimana, te formiranje jedne nove verzije islama koja bi bila prihvatljiva njegovim najljućim neprijateljima. Oni tvrde da je Kur’an izvor terorizma, a da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, prvi globalni terorista, i da je izvorni islam ustvari sinonim za terorizam. Međutim, svi njihovi pokušaji će, uz Allahovu pomoć, ostati samo pokušaji, jer, i pored truda koji ulažu na polju širenja laži o islamu i usađivanja mržnje u ljude u pogledu islama i muslimana, mi svakodnevno vidimo da ljudi u islam ulaze u skupinama, među kojima čak ima i onih koji su godinama indoktrinirani i sistematski lagani o suštini islama i muslimana. Uzvišeni Allah preko iskrenih robova štiti Svoju vjeru i širi je na Zemlji, pa makar to bilo krivo nevjernicima. Ipak, muslimani moraju dati sve od sebe da osujete ovakve i slične pokušaje da se islam postepeno uništi iznutra i spolja, a prvi korak na tom putu treba biti provjera svih informacija koje do njih dopru, a tiču se islamskog vjerovanja i šerijatskih propisa. Uzvišeni Allah podario nam je učenjake koji su nasljednici poslanika i kojima se možemo obratiti za pojašnjenje i pomoć u slučaju da nam šejtani u obliku ljudi ili džina ubace sumnje u postulate naše lijepe vjere islama. Uzvišeni Allah najstrože nam zabranjuje da slijedimo i slušamo sljedbenike svojih strasti: “...i ne slušaj onoga čije smo srce nehajnim prema Nama ostavili koji strast svoju slijedi i čiji su postupci daleko od razboritosti.” (El-Kehf, 28) Svevišnji Allah zabranio nam je da slijedimo ovakve ljude prvenstveno kako bismo se sačuvali sumnji koje nam eventualno mogu izazvati i dovesti nas u situaciju da preispitujemo potpuno jasne i šerijatom kategorično potvrđene propise, ili da odbacujemo sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegove jasne naredbe, a to bi uistinu bila najveća nesreća i istinska propast na oba svijeta: “...A zar je iko gore zalutao od onoga koji slijedi strast svoju, a ne Allahovu uputu? Allah, doista, neće ukazati na Pravi put narodu koji sam sebi nepravdu čini.” (El-Kasas, 50)

 

Allaha molimo da nas učvrsti na Putu istine i sačuva nas od zablude i stranputice!

 

Klikova: 1220

Bereket u životima mu'mina

Hatib: Nezim Halilović Muderris

Braćo i sestre u islamu! Tema današnje hutbe je Bereket u životima mu'mina.

Bereket je braćo i sestre riječ koju često izgovaramo našim jezicima i u svakom vremenu i prilici ga tražimo, pa šta je to bereket i kako ga obezbijediti u našim imecima, porodicama i poslovima? Bereket jezički znači višak nečega i njegovo povećanje, a u vjerskom smislu znači prisutnost dobra u svemu, što podrazumijeva korištenje nečega radi postizanja Allahovog, dželle še’nuhu, zadovoljstva. Bereket u imetku znači njegovo uvećavanje, u kući-stanu njihovu prostranost, mirnoću i sigurnost, u hrani  njeno obilje i ispravnost, u potomstvu brojnost i ahlak (lijep odgoj), u porodici njenu harmoniju i međusobnu ljubav, u vremenu širinu i izvršavanje svih postavljenih zadataka, u zdravlju fizičku i mentalnu sposobnost, u životu njegovu dužinu i dostojanstvo i u znanju spoznaju i prenošenje drugima. Jednom rečenicom, bereket označava dobro u najširem smislu!

Ljudi općenito na dunjaluku hrle za: imetkom, djecom, položajima i drugim dunjalučkim blagodatima i misle da je u tome sva sreća, a mu’mini mole Allaha, dželle še’nuhu, da im da bereket u svemu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je molio Allaha, subhanehu ve te’ala, da njemu i ummetu podari bereket u onome što je halal.

Braćo i sestre, mu’mini imaju bereketa u svemu, tako da u onome što posjeduju od imetaka osjećaju zadovoljstvo, jer ih stiču i troše na halal način, djeca su im poslušna, imaju bereket u vremenu, pa za isto vrijeme urade mnogo više posla od ostalih ljudi i oni su uvijek zadovoljni Allahovom, subhanehu ve te’ala, odredbom. Na drugoj strani ima onih koji su bogati, ali u onome što imaju, nemaju zadovoljstva, te zbog toga ne mogu da spavaju noćima, razmišljajući kako da povećaju imetak, imaju djecu, koja rasipaju njihovu imovinu i koja su im neposlušna i slično.

Braćo i sestre, postavlja se pitanje: Kako ćemo postići bereket u našim životima? Odgovor je sadržan u nekoliko stvari, koje inša-Allah potkrijepljujem ajetima, hadisima i mišljenjem uleme:

1. Takvalukom (bogobojaznošću), jer je takvaluk ključ svakog dobra. Kaže Allah, subhanehu ve te'ala, u drugom dijelu 2. ajeta i u 3. ajetu Sure Et-Talak:

... وَمَن يَتَّقِ اللَّهَ يَجْعَل لَّهُ مَخْرَجًا(2) وَيَرْزُقْهُ مِنْ حَيْثُ لا يَحْتَسِبُ وَمَن يَتَوَكَّلْ عَلَى اللَّهِ فَهُوَ حَسْبُهُ إِنَّ اللَّهَ بَالِغُ أَمْرِهِ قَدْ جَعَلَ اللَّهُ لِكُلِّ شَيْءٍ قَدْرًا(3)

...A onome koji se Allaha boji, On će izlaz dati(2) i opskrbiće ga odakle se i ne nada; onome koji se osloni na Allaha, On mu je dovoljan. Allah će, zaista, ispuniti ono što je odlučio; Allah je svemu već rok odredio.(3)

  1. Tevekkulom (oslanjanjem na Allaha, subhanehu ve te'ala), o čemu govori hadis koji bilježi imam Ahmed:

عَنْ عُمَرَ بْنِ الْخَطَّابٍ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَ سَلَّمَ قَالَ: لَوْ أَنَّكُمْ تَوَكَّلْتُمْ عَلَى اللهِ حَقَّ تَوَكُّلِهِ لَرَزَقَكُمْ كَمَا يُرْزَقُ الطَّيْرُ، تَغْدُو خَمَاصًا وَتَرُوحُ بِطَانًا (أحمد)

Prenosi Omer ibn El-Hattab, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: "Da se vi oslanjate na Allaha, istinskim tevekkulom, On bi vas opskrbljivao, kao što opskrbljuje ptice, koje osvanu gladne, a omrknu site!" (Ahmed)

3. Šukrom (zahvalom Allahu, subhanehu ve te'ala), na Njegovim blagodatima, kao što stoji u drugom dijelu 144. ajeta Sure Alu Imran: وَسَيَجْزِي اللَّهُ الشَّاكِرِينَ Allah će sigurno nagraditi zahvalne!

4. Naređivanjem ukućanima i klanjanjem propisanih namaza, kao što Allah, dželle še'nuhu, kaže u 132. ajetu Sure Taha:

وَأْمُرْ أَهْلَكَ بِالصَّلاةِ وَاصْطَبِرْ عَلَيْهَا لا نَسْأَلُكَ رِزْقًا نَّحْنُ نَرْزُقُكَ وَالْعَاقِبَةُ لِلتَّقْوَى

Naredi porodici svojoj da obavlja namaz i istraj u tome! Mi ne tražimo od tebe opskrbu, Mi ćemo te opskrbiti! A najbolji svršetak je za bogobojazne!

5. Učenjem Kur'ana, jer je on mubarek Knjiga i lijek za dušu i tijelo. Kaže Allah, dželle še'nuhu, u 29. ajetu Sure Sad:

كِتَابٌ أَنزَلْنَاهُ إِلَيْكَ مُبَارَكٌ لِّيَدَّبَّرُوا آيَاتِهِ وَلِيَتَذَكَّرَ أُوْلُوا الأَلْبَابِ

Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o riječima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili.

6. Slijeđenjem sunneta, Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u svakoj prilici, jer to uvijek donosi dobro. Jedna od tih stvari je i jelo ispred sebe, kao što stoji u hadisu, koji bilježi imam Muslim:

عَنْ جَابِرِ بْنِ عَبْدِ اللَّهِ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَ سَلَّمَ قَالَ: إِنَّ الْبَرَكَةَ تَنْزِلُ وَسَطَ الطَّعَامِ فُكُلُوا مِنْ حَافِتَيِهِ، وَلَا تَأْكُلُوا مِنْ وَسَطِهِ. إِنَّكُمْ لَا تَدْرُونَ فِي أَىِّ طَعَامِكُمُ الْبَرَكَةُ (مسلم)

Prenosi Džabir ibn Abdullah, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: "Zaista se bereket spušta na sredinu hrane, pa jedite sa strana, a ne iz sredine! Vi zaista ne znate u kojem dijelu hrane je bereket!" (Muslim)

7. Dovom i istigfarom (traženjem oprosta od Allaha, subhanehu ve te'ala), a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je učio dove u raznim prilikama i činio je istigfar stotinama puta na dan.

8. Udaljavanjem od haram imetka, u bilo kojem obliku, a posebno od kamate, kao što stoji u 276. ajetu Sure El-Bekare: يَمْحَقُ اللَّهُ الرِّبَا وَيُرْبِي الصَّدَقَاتِ...... Allah uništava kamatu, a unaprijeđuje sadaku...

9. Davanjem sadake i pomaganjem siromasima, kao što stoji u Kudsi hadisu;

عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ رَضِيَ اللهُ عَنْهُ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَ سَلَّمَ قَالَ: قَالَ اللَّهُ عَزَّ وَجَلَّ: يَا ابْنَ آدَمَ إِنْفِقْ، أُنْفِقُ عَلَيْكَ (مسلم)

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Rekao je Allah, azze ve dželle: "Čovječe, daj i Ja ću ti dati!" (Muslim)

10. Izvršavanjem obaveza u prvom dijelu dana, u skladu sa praksom i dovom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Zato mu'mini ranije liježu, odmaraju dio noći, a onda ustaju u zadnjoj trećini noći klanjati Noćni namaz (Salatul-lejl) i Vitr-namaz, klanjaju u džamiji u džematu sabah-namaz i poslije zikre, uče Kur'an i kreću na izvršavanje halal poslova i obaveza. Za takve je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem učio dovu: اللَّهُمَّ بَارِكْ لِأُمَّتِي فِي بُكُورِهَا ‏"Allahu, Ti učini bereket mome ummetu u ranim jutarnjim satima!" (Ahmed)

Iz ove Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, dove (hadisa) se zaključuje da je najbereketnije vrijeme za rad i sticanje nafake u ranim jutarnjim satima.

Neko do selefa je kazao: "Čudno je stanje onoga ko klanja sabah, nakon izlaska Sunca, kako može postići opskrbu!"

Braćo i sestre, trudimo se da u svim našim poslovima postignemo bereket, izvršavajmo sve naše obaveze na vrijeme i kako se od nas traži, natječimo se u dobru i pripremajmo se za Dan polaganja računa, kada će se gledati samo dobra djela!

Molim Allaha, dželle še'nuhu, da nam pomogne da sačuvamo svjetlo islama, da bude na pomoći našoj ugorženoj braći ma gdje bili, da nam podari bereket u svemu, da nas sačuva iskušenja koja ne možemo podnijeti, da se smiluje našim umrlim roditeljima i precima, da našu djecu i potomke učini radostima naših očiju i srca i prvacima ummeta, da nam bude milostiv na Sudnjem danu i u Džennetu nas počasti društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi! Amin!

وَ السَّلَامُ عَلَيْكُمْ وَ رَحْمَةُ اللهِ!

 

Klikova: 730

Hidžra nas uči

Hatib: Nezim Halilović Muderris

Braćo i sestre u islamu! Tema naše današnje hutbe je Hidžra nas uči. Za pomenutu temu sam se opredijelio, jer večeras inša-Allah nastupa Nova 1436. hidžretska godina, a to je prilika da se sjetimo Hidžre, koja spada u red vrlo važnih događaja u historiji islama, sa kojim počinje računanje muslimanskog kalendara.

Želim vas podsjetiti da se prije pet dana navršilo 11 godina od smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, našeg vrhovnog komandanta i velikog čovjeka i humaniste, kojeg se trebamo sjećati po dobru i istinu o njemu prenositi potomcima. U ovom mubarek danu i na ovom časnom mjestu molim Allaha, subhanehu ve te'ala, da rahmetli predsjednika Izetbegovića u Džennetima nastani u društvu poslanika i Allahovih miljenika!  

Hidžra iz Meke u Medinu (Jesrib), 622. godine je bila veliki i težak zadatak i ispit za ashabe i Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i ona je za razliku od hidžre u Abesiniju, bila farz svakom muslimanu, jer se u Medini trebala formirati jaka zajednica, koja će moći štititi interese muslimana.

Hidžra se desila po Allahovoj, dželle še'nuhu, odredbi i Njegovu dopuštenju. Ashabi su zajedno sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, bili prinuđeni da napuste svoje kuće, rodni kraj i ostave svu imovinu, da bi dobili slobodu o čemu govori 100. ajet Sure En-Nisa:

وَمَنْ يُهَاجِرْ فِي سَبِيلِ اللَّهِ يَجِدْ فِي الْأَرْضِ مُرَاغَمًا كَثِيرًا وَسَعَةً وَمَنْ يَخْرُجْ مِنْ بَيْتِهِ مُهَاجِرًا إِلَى اللَّهِ وَرَسُولِهِ ثُمَّ يُدْرِكْهُ الْمَوْتُ فَقَدْ وَقَعَ أَجْرُهُ عَلَى اللَّهِ وَكَانَ اللَّهُ غَفُورًا رَحِيمًا

Onaj ko se iseli Allaha radi naći će na Zemlji mnogo mjesta, uprkos svojih neprijatelja i slobodu. A onome ko napusti svoj rodni kraj, radi Allaha i Poslanika Njegova, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna. - Allah mnogo prašta i milostiv je.

Sastanci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na Akabi sa muslimanima Medine su bili priprema za Hidžru. Na trećem susretu na Akabi, juna 622.g., kada se daje "Velika prisega" prisustvovala su 73 muškarca i dvije žene. Tom prilikom su se Jesribski muslimani zavjetovali na: 1) Poslušnost i pokornost u činjenu dobra. 2) Opskrbu u olakšici i poteškoći. 3) Naređivanje dobra i zabranjivanje zla. 4) Činjenje dobra u ime Allaha, dželle še’nuhu, i ne bojanje prigovora prijekornika. 5) Potpomaganje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada od njih zatraži pomoć i pružanje mu zaštite kao što štite sami sebe, svoje žene i djecu.

Nakon prihvaćene prisege, prokleti Iblis poziva mušrike da uhvate živog Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i njegove ashabe! Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, naređuje prisutnim muslimanima da se raziđu, a oni već pokazuju spremnost da se bore protiv Mekelija, što Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, odbija, jer za to nema dozvolu od Allaha, dželle še'nuhu.

Nakon ovog trećeg susreta na Akabi, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređuje da ashabi počnu sa hidžrom u Medinu, a za oko dva mjeseca, mušrici Meke održavaju Skupštinu, na kojoj se raspravljalo o konačnom i tajnom zadavanju udarca Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Sastanku prisustvuje i prokleti Iblis u liku starca iz Nedžda. Tada je prihvaćen prijedlog Ebu Džehla, koji je podržao i prokleti Iblis: Da se iz svakog plemena odabere najsnažniji mladić, da im se podijele britke sablje i da svi zajedno ubiju Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, kako bi se na taj način izbjegla osveta Benu Abdu-l-Menafa, jer bi to u protivnom značio rat protiv svih Mekelija. Donešena je odluka da se odmah pristupi realizaciji plana.

Nakon toga dolazi Džibril, koji po vahju od Allaha, dželle še'nuhu, obavještava Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o zavjeri mušrika i o Allahovoj, dželle še'nuhu, dozvoli da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napusti Meku. Džibril mu je odredio vrijeme hidžre, upozorivši ga da te noći ne spava u svojoj postelji.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na ovaj način drži lekciju ashabima i ummetu da odgovorni predstavnici hidžru mogu i smiju činiti među posljednjima, a nikako prvi, jer su njihovi potčinjeni veliki emanet na njihovim plećima, za koji će biti pitani na Sudnjem danu.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u svojoj postelji u Meki ostavlja Aliju, radijallahu anhu, kako bi zavarao mušrike, ali i kako bi im vratio stvari, novac i druge vrijednosti koje su mekelije ostavljali kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na čuvanje. I iz ovog detalja Hidžre se ima izvući pouka da se emaneti moraju vratiti onima kojima i pripadaju.

Po padu mraka, mušrički mladići su opkolili kuću, sa ciljem da u ponoć ubiju Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, o čemu govori 30. ajet Sure El-Enfal:

وَ إِذْ يَمْكُرُ بِكَ الَّذِينَ كَفَرُوا لِيُثْبِتُوكَ أَوْ يَقْتُلُوكَ أَوْ يُخْرِجُوكَ وَ يَمْكُرُونَ وَ يَمْكُرُ اللهُ وَ اللهُ خَيْرُ الْمَاكِرِينَ

I kada su ti nevjernici zamke pleli, da bi te zarobili ili te ubili ili te protjerali; oni su zamke pleli, a Allah ih je ometao, jer to Allah najbolje zna!

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je napustio Meku 27. noć mjeseca safera (12. septembar 622. god.). U njegovoj postelji ostaje amidžić Alija, radijallahu anhu, a on izlazi iz svoje kuće neprimijećen. I ovo je još jedna lekcija za ummet, da naši bližnji trebaju da se žrtvuju zajedno sa nama. A gdje smo bili mi i naši bližnji, draga moja braćo i sestre u vrijeme kada se vodila odsudna borba za vjeru, čast i Državu?!

Dalje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nastavio sa Ebu Bekrom Es-Siddikom, radijallahu anhu, do pećine Sevr, gdje se zadržavaju tri dana. Mekelije organiziraju potjeru, koja hvala Allahu, dželle še'nuhu, ne uspijeva. Na putu do Medine, Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i Ebu Bekra, radijallahu anhu, je vodio iskusni vodič Abdullah ibn Urejke El-Lejsi. U mjesto Kuba je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zajedno sa Ebu Bekrom, radijallahu anhu, stigao 8. rebiu-l-evela (23. septembra) 622. godine. Muslimani su bili presretni dolaskom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je na putu hidžre (420 kilometara) proveo 11 dana. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je prolazeći kroz mjesto Kuba, u njemu izgradio mesdžid i obavio prvu džumu-namaz, a po dolasku u Medinu je izgradio džamiju.

U Medini ensarije (pomagači) bratski prihvataju muhadžire i sa njima dijele i dobro i zlo, sa njima dijele svoje imetke i bratime se.

Hidžra je promijenila tok historije čovječanstva. U Medini, odredištu hidžre, pojačava se da'wa i uspostavlja islamska vlast. Tu se udaraju temelji velike islamske države koja je oslobađala ljude iz ropstva ljudima, robovanju Allahu, dželle še'nuhu, Gospodaru Svjetova.  

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, se sa muslimanima vratio u svoju rodnu Meku, 8. godine po Hidžri i tako je završena Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, hidžra, u kojoj nije bilo osvete, što ostaje sunnetom do Sudnjeg dana.

Brate i sestro, šta je sa mojom i tvojom hidžrom? Moja i tvoja hidžra se završavaju u našim rodnim mjestima, što predviđa Aneks 7 Dejtonskog sporazuma, a nikako u: Sarajevu, Visokom, Tuzli, Mostaru, Konjicu, Tešnju, Sanskom Mostu, Zapadnoj Evropi, Americi ili Australiji... Bez zaokruživanja naše hidžre, nema ni cjelovite Bosne i Hercegovine, pa makar domaći i međunarodni političari tvrdili drugačije...

Sjećanje na Hidžru, treba da bude prilika u kojoj ummet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, svodi periodični obračun sa sobom, jer to čini svaki narod koji se zanima za svoju budućnost i ne živi od prošlosti. Zato pozivam sebe i vas da preispitamo naše stanje, da pojačamo naša dobra djela i da uložimo maksimum napora da sačuvamo ovu našu lijepu Bosnu i Hercgovinu, natopljenu čistom šehidskom krvlju!

Braćo i sestre, obzirom da sa Novom hidžretskom godinom ulazimo u mjesec muharrem, jedan od četiri sveta mjeseca, preporučujem vam da u ovom mjesecu postimo Jevmi Ašuru i dan prije ili dan poslije!

Gospodaru, pomozi svoj našoj ugroženoj braći ma gdje bili, pomozi nam da upotpunimo našu hidžru povratkom tamo odakle smo protjerani, ne dozvoli da neprijatelji i dvoličnjaci podijele Bosnu i Hercegovinu, oprosti našim roditeljima i našim dobrim predhodnicima, uputi i učvrsti naše potomke i učini ih prvacima ummeta i radostima naših očiju i srca, oprosti nam grijehe i počasti nas u džennetu društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi!

وَ السَّلَامُ عَلَيْكُمْ وَ رَحْمَةُ اللهِ!

 

Klikova: 548

Aktuelno

Pitanja i odgovori...

Ko je na portalu: 182 gostiju i nema prijavljenih članova

Copyright C 2006-2013 MINBER.BA Sva prava pridržana. Designed by bihinternet@gmail.com