14.12.2010., Zadar - Vedro vrijeme i snazna bura ukazali su mnostvo zvijezda na nebu iznad Velebita. Daleko od svjetlosnog zagadjenja gradova zvijezdja ne uspijevaju sakriti svoju ljepotu.
Photo: Filip Brala/PIXSELL

Hadis o stvaranju zemlje

Priredio: Amir Durmić

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijeda: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo me za ruku i rekao: ‘Allah je u subotu stvorio Zemlju, a brda na njoj stvorio je u nedjelju. Drveće je stvorio u ponedjeljak, a neprijatnosti u utorak. Svjetlost je stvorio u srijedu. U četvrtak je svakojaka živa bića po Zemlji rasijao. Adema je stvorio u petak, nakon ikindije, pred sami kraj stvaranja, u posljednjem satu dana, između ikindije pa do noći.” Hadis bilježi Muslim, 2789.

Ovaj je hadis jedan od hadisa oko čije vjerodostojnosti učenjaci od davnina imaju podijeljena mišljenja, bez obzira što ga bilježi imam Muslim u Sahihu. Slabim su ga smatrali Alija b. Medini, imam Buhari, Jahja b. Mein kao i Abdurrahman el-Mehdi, kako to od njih prenosi šejhul-islam Ibn Tejmijja u Fetvama, 1/256 i 2/443. Ovog stava bio je i imam Bejheki. Prije svega, kazali su da je ovaj hadis mevkuf, tj. da ga je Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenio od Ka‘ba el-Ahbara, a ne direktno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. S druge strane, tvrde da je sadržaj ovog hadisa oprečan jasnom kur’anskom tekstu u kojem se nedvosmisleno navodi da je stvaranje nebesa i Zemlje i onoga što je između njih trajalo šest dana, dok se u ovom hadisu tvrdi da je samo stvaranje Zemlje i onoga što je na njoj trajalo sedam dana, dok se stvaranje nebesa i ne spominje. Uzvišeni je Allah rekao: “Reci: ‘Zar, zaista, nećete da vjerujete u Onoga koji je u dva dana Zemlju stvorio – i još Mu druge ravnim smatrate? To je Gospodar svjetova!’ On je nepomična brda po njoj stvorio i blagoslovljenom je učinio i proizvode njezine na njoj odredio, sve to u četiri dana – ovo je objašnjenje za one koji pitaju, zatim se ka nebu usmjerio dok je nebo još maglina bilo, pa njemu i Zemlji rekao: ‘Pojavite se milom ili silom!’ ‘Pojavljujemo se drage volje!’, odgovorili su. Zatim ih je u dva dana, kao sedam nebesa, stvorio, i odredio šta će se u svakom nebu nalaziti. A nebo najbliže sjajnim zvijezdama ukrasili smo i nad njim Mi bdijemo. To je odredba Silnoga i SveznalogaSveznajućega” (Fussilet, 9–12). Također, Uzvišeni je Allah još na sedam mjesta u Kur’anu jasno naglasio da je Zemlju i nebesa stvorio u šest dana: El-A‘raf, 54, Junus, 3, Hud, 7, El-Furkan, 59, Es-Sedžda, 4, Kaf, 38, El-Hadid, 4. I šejh Ibn Usejmin u komentaru Rijadus-salihina jasno je naglasio da je ovaj hadis neprihvatljiv jer oponira nedvosmislenom kur’anskom tekstu. S druge strane, neki hadiski eksperti i islamski učenjaci, poput imama Muslima, Ibn Hibbana,  i Ibn el-Arebija (mufessira), kao i šejh Albani, prihvatili su ovaj hadis kao vjerodostojan. Što se prve zamjerke tiče, tvrde da je u drugim verzijama ovog hadisa jasno naglašeno da je Ebu Hurejra, radijallahu anhu, ovu predaju čuo direktno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa hadis ima propis merfu hadisa, a kada je riječ o tvrdnji da se tekst i poruka ovog hadisa suprotstavljaju jasnim kur’anskim ajetima, tvrde da ovaj hadis ustvari samo precizno pojašnjava detalje stvaranja na Zemlji i onoga što je na njoj, što je, prema jasnom kur’anskom ajetu iz sure Fussilet, zajedno sa stvaranjem Zemlje trajalo četiri dana. To znači da je Uzvišeni Allah nebesa stvorio za dva dana, Zemlju za dva dana, dok je sve ostalo na Zemlji stvorio za dva dana, a ovaj hadis ustvari precizno pojašnjava šta se desilo u ta dva dana koja su u suštini dva duga vremenska perioda, jer tada i nije postojao klasični dan koji mi danas poznajemo. Šejh Albani kaže: “Ukratko, sedam dana koji se spominju u ovom hadisu nisu isto što i šest dana koje spominje Kur’an. Hadis u suštini pojašnjava pojedinosti onoga što se dešavalo na Zemlji i time ustvari samo nadopunjava kur’ansko kazivanje o stvaranju nebesa i Zemlje…”

Također, bitno je napomenuti da mnogi učenjaci riječ svjetlost (ar. nur), upotrijebljenu u hadisu, tumače kao hajr, tj. dobro, jer je spomenuta nakon stvaranja neprijatnosti (ar. mekruh), koje mnogi učenjaci tumače kao šerr, tj. općenito svako zlo. To bi i bio odgovor onima koji tvrde da je ovaj hadis kontradiktoran jer se u njemu tvrdi da je drveće (tj. rastinje) stvoreno na Zemlji prije svjetlosti, a opće je poznato je da je svjetlost neophodna za rast biljaka. Što se tiče svjetlosti u pravom smislu riječi, ona je stvorena kada su stvorena nebesa čije je stvaranje prethodilo stvaranju Zemlje.

A Uzvišeni Allah najbolje zna…

Print Friendly  Hadis o stvaranju zemlje pf button both



X