NekategoriziranoPITANJA I ODGOVORI

Doživjela je nervni slom, da li joj je dozvoljeno klanjati sjedeći?

1.67Kpregledi

Pitanje: Prošlo je više od godinu dana otkako sam doživjela nervni slom, što je i medicinski utvrđeno. Suočavam se s ogromnim pishičkim i fizičkim umorom i nedostatkom pamćenja. Sve navedeno utjecalo je na moj svakodnevni život, a posebno na obavljanje namaza. Ako klanjam sjedeći ili pognuto, da li mi je namaz ispravan?

Također postajem zaboravna prilikom obavljanja namaza (kad je riječ o broju rekata i broju sedždi). Također, kad stupim u namaz, zaokupljena sam svim ovozemaljskim stvarima tako da se često nađem na posljednjem sjedenju u namazu, a da se i ne sjećam onoga što sam klanjala. Da li ovakav nedostatak kvari namaz? Koji je najbolji način da riješim ovaj propust?

Odgovor: Hvala Allahu!

Obavljanje namaza stojeći jedan je od uvjeta valjanosti namaza, bez toga namaz nije ispravan, ali onome ko ne može obavljati namaz stojeći, iz bilo kojeg razloga, dozvoljeno je da sjedi dok obavlja namaz, u skladu s ajetom Uzvišenog Allaha: “I zato se bojte Allaha koliko god možete.” (Et-Tegabun, 16).

Buhari bilježi hadis (1050) da je Božiji Poslanik, alejhis-selam, rekao Imranu b. Husajnu, neka je Allah zadovoljan njime:  “Klanjaj stojeći, a ako ne možeš, onda sjedeći, a ako ni tako ne možeš, onda ležeći na strani.”

U djelu Fetava el-ledžne ed-daime II dio (6/365), navodi se sljedeće: “Stajanje u namazu, ukoliko je moguće, smatra se sastavnim dijelom namaza bez čega namaz, nije ispravan, a ako ne možeš, dozvoljeno ti je da sjediš, u skladu s  riječima Poslanika, alejhis-selam, Imranu b. Husajnu:  “Klanjaj stojeći, a ako ne možeš onda sjedeći, a ako ni tako ne možeš onda ležeći na strani.” Hadis bilježe Buhari i drugi, Nesai ga navodi s ispravnim lancem prenosilaca uz dodatak: “…a ako ni to ne možeš, onda ležeći na leđima.”

Ali, ako možeš ponekad stajati u namazu, onda si to obavezan, u skladu s ajetom: “I zato se bojte Allaha koliko god možete”, te riječima Poslanika, alejhis-selam, koji je rekao: “Ono što sam vam naredio – učinite onoliko koliko možete.” Hadis prenosi Ebu Hurejra, a bilježe ga Buhari i Muslim.

Zaključak iz gore navedenog glasi da ako nisi u mogućnosti obaviti namaz stojeći, ili ti stajanje pričinjava neuobičajene poteškoće, dozvoljeno ti je obaviti namaz sjedeći.

Drugo, opsesivnost i nepažnja ne kvare namaz, ali nagrada za obavljeni namaz je znatno umanjena, u skladu s hadisom koji bilježi Ebu Davud (675), a prenosi ga Amar b. Jasir, neka je Allah zadovoljan njime, koji kaže: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: “ Čovjek završi namaz, a od namaza mu se upiše samo desetina, devetina, osmina, šestina, petina, četvrtina, trećina ili polovina.“ Hadis je potvrdio El-Albani u djelu Sahihus suneni Ebu Davud.

Stalno vijeće za izdavanje fetvi bilo je upitano: „Kad u džamiji klanjam namaz u džematu  naviru mi razne misli i ideje, a kad imam preda selam, ne znam šta sam radio tokom namaza. Koji je najbolji način da se riješim ovih misli?“

Odgovor je glasio: „Namaz ti je ispravan, ali nagrada za obavljeni namaz je umanjena, u skladu s mislima kojima si bio zaokupljen u namazu. Moraš se osloboditi, koliko god je to moguće, ovakvog razmišljanja tokom namaza kako bi dosegao potpunu skrušenost u obavljanju molitve. Trebaš razmišljati o onome što imam uči iz Kur’ana evocirajući veličinu i veličanstvenost Uzvišenog Allaha, vodeći računa o Njegovoj moći, jer On te vidi iako Ga ti ne vidiš i učestalo traži od Uzvišenog Allaha da te zaštiti od prokletog šejtana.“ (Završen citat iz djela Fetava el-ledžne ed-daime I dio 7/36.)

Šejh Ibn Usjemin, Allah mu se smilovao, kaže: „Kad čovjeka tokom većeg dijela njegovog namaza zaokupe misli o ovosvjetskim ili vjerskim pitanjima, npr. kada učenika islamskih nauka u namazu zaokupe misli o naučnim pitanjima, većina učenjaka smatra da je njegov namaz ispravan i da ga te misli ne kvare, ali mu značajno umanjuju nagradu Nakon obavljanja namaza čovjeku je upisana polovina, ili četvrtina, ili desetina, ili manje od toga. Što se tiče njegove obaveze, ona je izvršena, bez obzira na prekomjernost razmišljanja, ali čovjek treba da je prisutan u namazu srcem, jer je to određeni vid skrušenosti, a skrušenost je srž namaza i njegova bit.“ (Završen citat iz djela Medžmuu fetava Ibn Usejmin, 14/88.)

U skladu s navedenim, dužnost muslimana jeste da se trudi, da teži skrušenosti i koncentriranosti u namazu, kako bi adekvatno bio nagrađen i imao koristi od obavljanja molitve. Najbolji način da se stekne skrušenost u namazu jeste da čovjek zamisli kako stoji ispred Uzvišenog Allaha i da Mu se direktno obraća. Molimo Uzvišenog Allaha da nam pomogne kako bismo Mu bili skrušeni i ponizni.

Allah najbolje zna!

Izvor: www.islamqa.info

X