Da li ste znali

Da li ste znali (10 dio)

15pregledi
Priredio: Pezić Elvedin.   
 
1- Da li ste znali da je klanje akike za novoroðenče bilo poznato u predislamskom periodu, zbog mnoštva koristi koje akika nosi sa sobom? Islam je potvrdio ovaj lijepi običaj, kao i mnoge druge plemenite osobine koje su posjedovali predislamski Arapi, uz odreðene korekcije. Na to nam ukazuju hadisi Abdullaha ibn Burejde koji kaže da je čuo svoga oca Burejdu da je kazao: ”Dok smo bili u džahilijjetu, mi smo za novoroðenče klali ovcu i njenom krvlju bismo namazali njegovu glavu. Kada je došao islam, nastavili smo da koljemo ovcu za novoroðenče, obrijali bismo mu glavu i šafranom – za’feranom bismo namazali njegovu glavu.” (Hadis je zabilježio imam Ebu Davud i dr., br. 4158, njegovu vjerodostojnost  potvrdio je šejh Albani.)

2- Da li ste znali da je većina islamskih učenjaka smatrala da je klanje akike novoroðenčetu pritvrðeni sunnet (ar-sunne muekkede)? To su argumentirali mnogim vjerodostojnim hadisima u kojima Allahov Poslanik podstiče i nareðuje klanje akike, dok je to i praktično potvrdio koljući akiku za svoje unuke Hasana i Husejna, r.a.Tog stava bile su tri pravne škole: malikijska, šafijska, hanbelijska. Tog stava bili su mnogi drugi učenjaci i mudžtehidi ovog ummeta počevši od prvih pa sve do potonjih generacija: Ibn Abbas, r.a., Ibn Omer, r.a., Aiša, r.a., Fatima, r.a., Urve ibn Zubejr, A’ta, Zuhri, Ebu Sevr i na kraju, izmeðu ostalih, to je bio odabir šejhul-islama Ibn Tejmijje.

3- Da li ste znali da učenjaci hanefijske pravne škole po pitanju klanja akike imaju tri različita stava? Neki učenjaci hanefijskog mezheba smatrali su da je klanje akike nafila – dobrovoljno djelo, a to zastupaju i današnji sljedbenici hanefijskog mezheba, kao što je spomenuto u knjigama hanefijskog mezheba. Neki su pak smatrali da je klanje akike mubah – dozvoljeno djelo, a mezheb je stanovišta da je to derogiran propis, da je to predislamski običaj i da je to pokuðeno činiti.

4- Da li ste znali da je većina islamskih učenjaka smatrala da su uvjeti koji su postavljeni da bi klanje kurbana bilo validno takoðer uvjeti koji se uvjetuju za ispravnost akike? Kazao je imam Nevevi: ”Ono što se uvjetuje za ispravnost kurbana, uvjetuje se i za ispravnost akike…..”, što obuhvata: da životinja bude od vrste stoke (deva, krava, bravče), da životinja dostigne odreðenu vremensku dob –zrelost (deva da je napunila pet, krava da je napunila dvije, koza da je napunila godinu, i ovca da je starija od šest mjeseci, pod uvjetom da se tjelesno mnogo ne razlikuje od ovaca koje imaju godinu dana) i da životinja bude bez ikakvih tjelesnih nedostataka koji utječu na pomanjkanje mesa.

5- Da li ste znali da je klanje akike vrednije od udjeljivanja sadake u protuvrijednosti životinje koja se žrtvuje za akiku? Kazao je šejhul-islam Ibn Tejmijje: ”Kurban, akika i hedj vredniji su od udjeljivanja sadake u protuvrijednosti.”

6- Da li ste znali da je većina učenjaka smatrala da je propisano klanje dvije ovce za dječaka (onome ko je u mogućnosti) i jedne ovce za djevojčicu? Kazao je imam Nevevi: ”Sunnet je da se za dječaka zakolju dvije ovce, a za djevojčicu jedna, a ako bi se zaklala jedna ovca za dječaka, ispunila bi se osnova sunneta.” Svoje mišljenje potkrijepili su mnogim argumentima, a jedan od njih je hadis Ummu Kerz, r.a., da je Allahov Poslanik kazao: ”Za dječaka se kolju dvije podjednake ovce, a za djevojčicu jedna.” (Ebu Davud, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.)

7- Da li ste znali da je većina islamskih učenjaka smatrala da je mazanje dječije glave krvlju akike pokuðen – mekruh čin, a bilo je i onih koji su kazali da je to zabranjeno – haram. Učenjaci malikijske, šafijske i hanbelijske pravne škole smatrali su da je to pokuðeno.

Jedan dio učenjaka šafijske pravne škole smatrao je da je to zabranjeno – haram. Argumentirali su to hadisom Aiše, r.a., da je kazala: ”Predislamski Arapi, kada bi klali akiku, uzimali bi komad pamuka, natopili bi ga krvlju akike i njime namazali glavu djeteta kojem je klana akika, pa je Poslanik naredio da se umjesto krvi uzme šafran i njime namaže glava novoroðenčeta.” U drugom rivajetu, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca, stoji dodatak: ”Poslanik je zabranio da mažemo glavu djeteta krvlju. ” (Vjerodostojnost ovog hadisa potvrdio je šejh Albani i Šuajb Arnaut.)

8- Da li ste znali da su učenjaci imali jednoglasan stav da je najbolje da se akika zakolje sedmog dana po roðenju djeteta? To su argumentirali mnogim hadisima, a jedan od njih je hadis Semure, r.a.,u kojem stoji da je Poslanik kazao: ”Svako dijete vezano je za svoju akiku, koja se kolje sedmi dan po njegovom roðenju. Isti dan mu se obrije glava i nadjene ime.” (Ebu Davud i dr., njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.)

9- Da li ste znali da je većina islamskih učenjaka smatrala da se akika može zaklati i prije i poslje sedmog dana po roðenju djeteta? Kazao je Ibnul-Kajjim: ”Ograničenje klanja akike na sedmi dan ukazuje da je to pohvalno, a ako bi se akika zaklala četvrtog, osmog, desetog dana ili nekada poslije, akika bi bila validna.” Takoðer, kazao je imam Nevevi: ”Naš mezheb je stanovišta da vrijeme akike neće proći ako se odgodi od sedmog dana, to je stav većine islamskih učenjaka, izmeðu ostalih: Aiše, r.a., Ata’a i Ishaka.”

10- Da li ste znali da su imami A’ta, El-Hasan i Muhammed ibn Sirin smatrali pohvalnim da čovjek zakolje akiku sâm za sebe ako zna da za njega nije zaklana akika? Imam Šafija smatrao je da čovjek ima pravo odabira, tj. da zakolje ili ne. Takoðer, to je bio stav imama Ahmeda, kao što je preneseno u jednoj predaji od njega. Svoj stav argumentirali su hadisom Enesa, r.a., u kojem stoji da je Poslanik zaklao akiku za sebe nakon što je dobio poslanicu. (Bejheki, Abdur-Rezak, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.)

 
Prvi put objavljeno: nedjelja, 02 Ožujak 2008 22:55

X