allah

Čuvajmo svoje časno ime ehli-sunnet vel-džemat!

Priredio: Abdullah Nasup

Sintagma ehli-sunnet vel-džemat označava temeljni tok razumijevanja islama, odnosno, označava prakticiranje islama onakvog s kakvim je došao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i kakvog su nam prenijeli njegovi časni ashabi.

U tom smislu su riječi Ibn Tejmijje: “Pravac ehli-sunneta vel-džemata je stari pravac, poznat od vremena prije nego što su se rodili Ebu Hanifa, Malik, Šafija i Ahmed. Jer, to je pravac / put ashaba koji su primili / naučili od svoga Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem…” (Minhadžus-sunne, 1/72)

 

Pojava sintagme ehli-sunnet vel-džemat

Uprkos rečenom, ova sintagma nije korištena u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i određeno vrijeme nakon njega, s obzirom na to da su muslimani bili jedinstveni i složno slijedili pravac Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Međutim, nakon pojave prvih sekti, šiija i haridžija, postalo je nužno da se naznači koja od skupina, koje se pripisuju islamu, baštini njegov, sallallahu alejhi ve sellem, put.

Tada se po prvi put pojavljuje sintagma ehli-sunnet vel-džemat, a nasuprot njoj pojavljuje se sintagma ehlil-bide‘i ved-dalal. Prva označava zajednicu sljedbenika vjerovjesničkog puta i džemata ashaba, koja je kohezivni faktor i čuvar islamskog jedinstva, dok druga označava devijantne i raskolničke skupine.

Prvi čovjek od kojeg je zabilježena upotreba ovih sintagmi jeste časni ashab Abdullah b. Abbas, radijallahu anhu (umro 68. h. g.). Šejh Hibetullah el-Lalikai bilježi da je, tumačeći riječi Uzvišenog Allaha: “Na dan kada neka lica pobijele, a neka lica pocrne…” (Ali Imran, 106), Ibn Abbas, radijallahu anhu, kazao: “Pobijelit će lica ehli-sunneta vel-džemata i ulul-ilma (onih koji imaju znanje), a pocrnit će lica ehlil-bide‘i ved-dalala – sljedbenika novotarija i zabluda.” (Šerhu usuli i‘tikadi ehlis-sunneti vel-džema‘a, el-Lalikai, 1/72. Ovu predaju u svojim tefsirima navode mnogi mufessiri od kojih su Ibn Kesir i Begavi)

Ovaj naziv Ibn Abbas, radijallahu anhuma, izveo je iz poznatog hadisa u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Židovi su se podijelili na sedamdeset jednu skupinu, kršćani na sedamdeset dvije skupine, a moj ummet će se podijeliti na sedamdeset tri skupine – sve su u Vatri, osim jedne.” U jednoj predaji navodi se dodatak: “To su oni koji su na onome na čemu smo ja i moji ashabi.” A u nekim predajama naveden je odgovor: “To je džemat.” (Vidjeti: Ebu Bekr el-Adžurri, Eš-Šeria, 1/433; Lalikai, Šerhu usuli i‘tikadi ehlis-sunneti vel-džema‘a, 1/100.)

Ono na čemu je bio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jeste sunnet / put, njegovi ashabi su džemat, a ehli-sunnet vel-džemat slijede Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, put prema menhedžu ashaba (ono što podrazumjevamo pod menhedžom ashaba jeste metodika / način na koji su kao zajednica razumijevali Kur’an i sunnet u cjelini), pa se s pravom nazivaju sljedbenicima sunneta i džemata.

 

Ulazak sintagme ehli-sunnet vel-džemat u širu upotrebu

Nakon što je Ibn Abbas, radijallahu anhu, ovu sintagmu uveo u upotrebu, ona postaje općeprihvaćena kod selefus-saliha. Često je upotrebljavana i skraćenica ehli-sunnet, kao što danas često kažemo samo sunnije. Sljedeći citati učenjaka iz prvih generacija svjedoče tome u prilog:

 

  1. Ejjub es-Sihtijani (66.–131. h. g.) rekao je: “Kada budem obaviješten o smrti nekog čovjeka od ehli-sunneta, osjećam se kao da sam izgubio neki od udova svoga tijela.” I rekao je: “U sreću mladića i stranca spada i to da ih Allah usmjeri na (učenje vjere od) alima iz reda ehli-sunneta.” (Lalikai, Šerhu usuli i‘tikadi ehlis-sunneti vel-džema‘a, 1/60–61)

 

  1. Sufjan b. Seid es-Sevri (umro 161. h. g.) rekao je: “Činite dobro ljudima iz reda ehli-sunneta jer su oni garibi (stranci među ostalim ljudima).” I rekao je: “Kako li je malo ehli-sunneta vel-džemata!” (Lalikai, Šerhu usuli i‘tikadi ehlis-sunneti vel-džema‘a, 1/64)

 

  1. Fudajl b. Ijad (umro 187. h. g.) rekao je: “Ehlul-irdža‘i kažu da je iman riječ, bez djela, džehmijje kažu da je iman spoznaja, bez riječi i djela, a ehli-sunnet kaže: ‘Iman je spoznaja, riječ i djelo.’” (Ibn Džerir et-Taberi, Tehzibul-asar, 2/182, Metabius-safa, Mekka, 1402. h. g)

 

  1. Ebu Ubejd el-Kasim b. Sellam (157.–224. h. g.), u uvodu svoje knjige El-Iman rekao je: “Pitaš me o imanu, razilaženju ummeta u pitanjima njegovog upotpunjenja, povećavanja i smanjivanja, i kažeš da bi volio znati koji stav zastupa ehli-sunnet o tim pitanjima…” (Kitabul-iman u djelu Kunuzus-sunnet, tahklik: Albani, str. 53, Darul-erkam, Kuvajt)

 

  1. Ahmed b. Muhammed b. Hanbel (164.–241. h. g.) u uvodu svoje knjige Es-Sunne rekao je: “Ovo su stavovi učenih, sljedbenika esera (hadiske predaje), ehli-sunneta, kojih se čvrsto pridržavaju, koje zastupaju od vremena ashaba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, do naših dana.” (Kitabus-sunne)

 

  1. Ebu Džafer Muhammed b. Džerir et-Taberi (224.–310. h. g.) rekao je: “Ispravan stav o tome da li će vjernici na Sudnjem danu vidjeti svoga Gospodara, kojim Allahu ispovijedamo vjeru i na kojem smo zatekli ehli-sunnet vel-džemat, jeste da će Ga džennetlije vidjeti, jer to potvrđuju vjerodostojne predaje od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.” (Ibn Džerir et-Taberi, Sarihus-sunne, str. 20, Darul-hulefa lil-kitabil-islami)

 

  1. Ebu Džafer Ahmed b. Muhammed et-Tahavi (239.–321. h. g.) u uvodu svoje čuvene poslanice o akidi rekao je: “Ovo je objašnjenje vjerovanja ehli-sunneta vel-džemata.” (El-Akidetu-Tahavijje – Akidetu ehlis-sunneti vel-džema‘a)

 

Ehli-sunnet vel-džemat – branioci i zaštitnici vjere od devijacija

Od pojave prvih sekti, skupina koja je branila akidu s kojom je došao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nazvala se ehli-sunnetom vel-džematom.

Prof. Ahmed Emin kaže: “Naziv ehli-sunnet upotrebljavan je za skupinu (muslimana) prije eš‘arija i maturidija. Preneseno nam je da se skupina pod nazivom ehli-sunnet suprotstavljala (raspravljala s) mu’tezilama prije eš‘arija.” (Zuhrul-islam, četvrti dio, str. 789. Kalimat Arabia, Kairo, 2013.)

Nakon što je naveo nekoliko knjiga čiji su autori imam Ahmed, Buhari i drugi, dr. Ali Sami en-Neššar (jedan od poznatih savremenih arapskih filozofa, poznat po nadimku reis ešarija u svome vremenu, umro je 1400. h. g. / 1980.), kaže da te knjige, između ostalog, ukazuju i “na to da su ashabul-hadis postojali kao (zasebna akidetska) skupina suprotstavljena džehmijama, mu’tezilama i haridžijama, a nazivani su ehlul-hadis i ehlus-sunne.” (Neš’etul-fikril-felsefi fil-islam, 1/261, Darul-mearif, Kairo, deveto izdanje)

Tvrdnje da je sintagma ehli-sunnet vel-džemat nastala u kontekstu političke borbe između Emevija i njihovih oponenata šiija i haridžija, te da je tek nekoliko vijekova kasnije nametnuta kao akidetsko i fikhsko obilježje jedne skupine muslimana, očigledno je neutemeljena. Promoviranjem te teze njeni zagovornici, svjesno ili nesvjesno, otvaraju vrata širenju heterodoksnih učenja raskolničkih sekti, jer njihova učenja nalaze plodno tlo samo ondje gdje ne postoji čvrsta ehli-sunnetska zajednica svjesna suštinskog značenja svoga imena i obaveze koju joj to ime nameće.

  

Izvori:

  1. Lalikai, Šerhu usuli i‘tikadi ehlis-sunneti vel-džema‘a.
  2. Ebu Bekr el-Adžurri, Eš-Šeria.
  3. Ibn Ebu Izz el-Hanefi, Šerhul-akideti-Tahavijje.
  4. Kunuzus-sunne – erbeu resail, tahkik: Albani, Darul-erkam, Kuvajt.
  5. Imam Ahmed, Kitabus-sunne.
  6. Neš’etul-fikril-felsefi fil-islam, 1/261, Darul-mearif, Kairo, deveto izdanje.
  7. Zuhrul-islam, četvrti dio, str. 789. Kalimat Arabia, Kairo, 2013.

 

Internetske stranice:

http://www.alqary.net

http://www.alifta.net

http://www.dorar.net

 

Print Friendly  Čuvajmo svoje časno ime ehli-sunnet vel-džemat! pf button both



X