128

Bogatstvom protiv novca

Autor: Robert Koehler

Preveo: Nermin Spahić

Ne postoji patent. Može li neko patentirati sunce?“

Ovo su riječi Jonasa Salka, pronalazača vakcine protiv dječije paralize, upućene Edwardu Murrowu 1955. godine. Šta je tim riječima želio reći ovaj naučnik? Šest decenija kasnije ove riječi imaju takav pozitivan odjek i težinu koju tada možda nisu imale. One odišu staromodnom nevinošću i poniznošću, porukom da težnja za materijalnim bogatstvom nije jedini i ultimativni smisao života.

Čitam ove riječi i osjećam tako mnogo skrivene mudrosti u njima, tako mnogo protraćene nade. Svijetom koji smo stvorili danas upravljaju dva neupitna principa: komercijalizacija javnog dobra i dominacija i ti principi gutaju resurse koji bi trebali pripadati svakom stanovniku planete.

Prema analizi Oxfam Internationala osamdeset najbogatijih ljudi posjeduju istu količinu bogatstva kao i 3,6 milijardi najsiromašnijih stanovnika planete. Izvještaj ove globalne organizacije protiv siromaštva otkriva da se od 2009. godine bogatstvo ovih osamdeset ljudi udvostručilo dok se bogatstvo 50% najsiromašnije svjetske populacije smanjilo. Pobjednici i dalje dobijaju, dok svi ostali gube.

Zato postoji urgentna potreba za smanjivanjem stečene moći i kapitala jednog procenta najbogatijih“ piše Winnie Byanyima, izvršni direktor Oxfam Internationala. Bogatstvo je sredstvo koje održava bogatstvo i povećava razdor između onih koji imaju i onih koji nemaju. Ovo bogatstvo teži da privatizira cijelu planetu i ućutka ljude.

Bogatstvo se koristi da utvrdi nejednakost, a ne da je eliminiše“ piše ona. „Širom svijeta vidimo da veliki novac ne kupuje samo skupa auta, obrazovanje i zdravstveno osiguranje. On može kupiti i moć, nekažnjivost, izbore, medije i zakone. Privatizacijom univerziteta može kupiti čak i svijet nauke“.

To je upravo suprotno filozofiji sadržanoj u Salkovom komentaru – da ono što radimo kao pojedinci radimo za dobro svih i da zapravo ne postoji takav vid interesne separacije između individualca i zajednice. Kao što je Lewis Mumford jednom napisao u knjizi „Sveta ekonomija“ – „Patent je sredstvo koje omogućava da jedan čovjek ima posebnu financijsku dobit samo zato što je bio posljednja karika u kompliciranom socijalnom i naučnom procesu koji je rezultirao nekim izumom.“

Poenta koju želim istaći nije samo ta da trebamo biti fini i milosrdni, već da trebamo promjeniti svoj osjećaj o tome šta znači biti realan. Nismo sami na svijetu. Mnogostruko i kompleksno smo povezani s njim i zato trebamo ekonomski, politički i socijalni sistem življenja koji će biti potpuno svjestan te činjenice. Moramo okupiti čovječanstvo oko svijesti o ovom problemu, posebno u ekonomskom smislu jer trenutni sistem nas drži slijepim i ne dozvoljava da uvidimo ovu realnost.

Vjerujem da možemo izgraditi humaniju ekonomiju gdje su ljudi crvena linije koja se ne prelazi i to počinje sa promjenom svijesti da novac i bogatstvo nisu uzajamno razmjenjivi koncepti i da se bogatstvo zapravo može samo iskusiti, a ne posjedovati“. Osamdeset milijardera koji posjeduju isti kapital kao i 3,6 milijardi najsiromašnijih možda su stvorili veliki krug moći nad ostalima, ali imaju bogatstva samo onoliko koliki je nivo njihove duhovne osvještenosti, a ona počinje predavanjem sebe širem kontekstu u kojem živimo.

Kad živimo svoje živote ispunjene solidarnošću, doprinosimo višem dobru i to je osnova svakog duševnog zadovoljstva. Ono se ne može nakupiti u rezervu i ne može se osvojiti. To nije odnos pobjednika i gubitnika u kojem više duhovnog zadovoljstva za mene znači manje za drugog.

Šta nam je nekad bilo sveto danas više nije“ rekao je u jednom razgovoru Albert Einstein. Samo prije nekoliko generacija težili smo povećanju ljudskog uticaja na planeti i pokoravanju prirode. Danas se naše vrijednosti mijenjaju jer želimo sačuvati i zaštiti tu istu prirodu. Ali novac je još uvijek ukorijenjen u starim vrijednostima koje teže ekspanziji i pokoravanju. Zato Mumford pod „Svetom ekonomijom“ podrazumjeva usklađivanje novca sa ciljevima koji su nam danas postali prioritet.

Tako da je naš glavni problem novac je još uvijek ukorijenjen i naslonjen na stare vrijednosti i prioritete. Ljudska civilizacija je rasla potaknuta dominacijom, osvajanjem planete i pokoravanjem drugih ljudi. Sada smo na kraju ovog zamaha, nemamo više šta osvajati, ali smo još uvijek zaneseni ekonomskim sistemom koji insistira da se osvajanje i pokoravanje nastavi. Insistira da moramo nastaviti iskorištavati i privatizirati planetu – „opća dobra“ kako ih Einstein naziva – komadati ih i prodavati jedni drugima. To je ekonomski sistem koji proizvodi pobjednike (manjinu) i gubitnike (većinu). To je sistem koji će žrtvovati javno dobro kada dođe vrijeme za to, a ono je već došlo.

U duhu otpora ovom trendu, divim se Jonasu Salku i njegovom odbijanju da patentira vakcinu protiv dječije paralize. Postupajući tako, osjećam se preplavljen osjećajem bogatstva.

 

(Huffington Post)

Print Friendly  Bogatstvom protiv novca pf button both



X