Bitno je biti Bošnjak – šerijatski stav u vezi s izjašnjavanjem na predstojećem popisu stanovništva

Piše: mr. Semir Imamović

Bitno je biti Bošnjak – šerijatski stav u vezi s izjašnjavanjem na predstojećem popisu stanovništva AKTUELNOPosljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini izvršen je u martu 1991.godine. Ovih dana u našoj zemlji vrši se probni popis stanovništva. Ove pripreme su uvod u dogo očekivani i prvi popis stanovništa u BiH, a koji će se sprovesti iduće godine. Tako će Bosna i Hercegovina dobiti svoj prvi popis stanovništva. I mi Bošnjaci prvi put u svojoj dugoj historiji imat ćemo  priliku da se izjasnimo i da nas popišu kao Bošnjake. Zbog svega navedenog predstojeći popis stanovništva podjednako je važan za Bosnu i Hercegovinu i za nas Bošnjake. Rezultati popisa stanovništva imat će ogroman značaj za budućnost Bosne i Hercegovine i za opstanak bošnjačkog naroda. Sve što je važno u Bosni i Hrcegovini izloženo je jakom uticaju različitih centara moći i nteresnih skupina. Nažalost, već sada smo svjedoci da se među Bošnjake ubacuje sjeme zbunjenosti, pokušava se što više Bošnjaka dovesti u zabludu da se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci već kao muslimani, Bosanci, i  na razne druge načine. Ovih dana na našu e-mail adresu stiglo je pismo od Dženada Čustovića, mladića koji je trenutno angažiran kao eksterni saradnik na projektu popisa stanovništva u BiH. u nastavku u cjelosti prenosimo njegovo pismo. „ Poštovana redakcijo esselamu alejkum. Trenutno sam kao eksterni saradnik angažovan na projektu popisa stanovništva u BiH. Radeći na ovom projektu postavio sam sebi pitanje kako da se izjasnim na istom. Moje srce i duša želi da se izrazi kao Musliman. Ali, obzirom da su se muslimani u Bosni i Hercegovini ujedinili na nazivu Bošnjak, osjećam se odgovornim i smatram bitnim da se tako i izrazim na predstojećem popisu stanovništva. Zabrinjava me to što pojedini političari (Željko komšić na FTV 11.10.2012 – http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=VBQAfbqm52U#!) podstiču Bošnjake da se izražavaju kao “Bosanci i Hercegovci”. Kažem da podstiče Bošnjake jer su njegovi glasači i ideološke pristalice uglavnom iz našeg naroda. Također na jednom od web portala vidljivo je da se narod na probnom popisu, koji je u toku dok ja pišem ovaj email, izjašnjava čak i kao “kosmopoliti” (http://www.klix.ba/vijesti/bih/mladic-se-izjasnio-kao-kosmopolit-pa-svrstan-u-kategoriju-ostalih/121015101). Ko se god izjasni mimo “Bošnjak”, “Hrvat”, “Srbin” bit će smješten u kategoriju “ostali”. Pored gore navedenih kategorija “ostalih”, tu su i ljudi vjernici koji u srcu zaista žele da se izraze kao Muslimani. Ja sebe prvog stavljam u tu kategoriju. Međutim bojim se da ću time oslabiti muslimanski narod. Da li je ispravno i dozvoljeno na predstojećem popisu stanovništva izraziti se kao “Musliman” ili kao “Bosanac i Hercegovac” ili “Kosmopolita” i time narušiti jedinstvo muslimana Bošnjaka? Kako da se izjasnimo na ovom popisu stanovništva? Dali će neko od islamskih autoriteta u  BiH javno izaći i dati narodu uputu i odgovor na ovu dilemu?

Smatram ovo bitnim jer će se na temelju rezultata vjerovatno formirati budući ustav države. Ili će u namjanju ruku odrediti smjernice djelovanja onih koji ovoj državi (ne) žele dobro. Allah Vas nagradio. Dženad Čustović“.

U citiranom pismu Dženad Čustović iznosi samo dio realnih zamki koje očekuju bošnjački narod na popisu stanovništva naredne godine. Nažalost, na brojnim web portalima traje aktivna kampanja protiv popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini. Na tim portalima pokušava se mlade ljude nagovoriti da se ne odazivaju na popis stanovništva i da je nebitno kako će se ko izjasniti. Ne treba sumnjati da će tokom popisa pojedini popisivači vršiti uticaj, zapravo uvjereni smo da će popisivači u Republici Srpskoj i Hercegovini dati sve od sebe da starije i nepismene Bošnjake dovedu u zabludu i navedu da se pogrešno izjasne.

Zbog svega navedenog mi Bošnjaci moramo biti svjesni važnosti odazivanja na popis stanovništva i važnosti jasnog i glasnog izjašnjavanja da smo Bošnjaci.

Islamski stav

Stav islama po ovom pitanju potpuno je jasan. Pored svih drugih različitosti koje je Allah stvorio, u Kur’anu se spominje i nacionalna ili narodnosna razlika.  Tako u Kur’anu stoji: ”O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali.” (El-Hudžurat, 13.)  Zatim:  ”Allah ni jednom čovjeku dva srca u njedrima njegovim nije dao, a ni žene vaše, od kojih se ziharom rastavljate, materama vašim nije učinio, niti je posinke vaše sinovima vašim učinio. To su samo vaše riječi, iz vaših usta, a Allah istinu govori i na Pravi put izvodi. Zovite ih po očevima njihovim, to je kod Allaha ispravnije.” (El-Ahzab, 5.)  Ovim kur’anskim ajetom zabranjuje se posinjenje (a naravno i dalje dozvoljava usvajanje djece) i zabranjuje se usvojenu djecu zvati sinovima i kćerima, i eksplicitno se naređuje da se ona zovu po svojim stvarnim očevima ukoliko su oni poznati. A ako nisu poznati, onda se mogu zvati braćom po vjeri, jer je islam najbolja zamjena za porjeklo. Poslanik Muhamed alejhiselam ponosno je isticao svoje porijeklo. U svim djelima koja se bave Poslanikovim životopisom jasno se naznačava Poslanikovo, sallallahu ‘alejhi ve sellem, arapsko-kurejšijsko porjeklo (el-‘arabijj, el-kurešijj), štaviše u Ibn Hišamovoj siri (1/168) navodi se da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, za sebe kazao: ”Ja sam najčistokrvniji Arap, ja sam Kurejšija, i povjeren sam plemenu Benu Sa’d ibn Bekr na dojenje”. Također, istaknuti ashabi kao što su Selman, Bilal, Suhejb, bili su poznati među ashabima kao Farisi (Perzijanac), Habeši (Abesinac) i Rumi (Rimljanin), i niko od islamskih učenjaka, nikada, takvo njihovo određenje nije dovodio u pitanje, niti ga je na bilo koji način pokušao osporiti ili staviti u negativan kontekst.

Kod ovog pitanja neophodno je vratiti se na praksu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i neke praktične primjere koji će nam najbolje pokazati da islam uvažava čak i običaje jednog mjesta, države, naroda isl., ukoliko oni oni ne udaraju na temeljne islamske postulate, kao što će se iz tih primjera vidjeti da pripadnost određenom narodu, porodici i plemenu, i vezivanje za nacionalno porijeklo nije prezreno niti zabranjeno u islamu, naprotiv.

U predislamskom dobu Mekkom je upravljalo deset porodica koje su sve skupa pripadale plemenu Kurejš. Svaka porodica imala je određenu zadaću u pogledu održavanja i brige o Ka’bi.  Naprimjer, porodica Benu Abdu-d-dar imala je dva važna zadatka. Borci iz njihove porodice nosili su ratnu zastavu i kad god je cijelo pleme Kurejš učestvovalo u bitkama protiv drugih plemena, vojnici Benu Abdu-d-dar su nosili su ratnu zastavu. Osim toga oni su imali i ključeve od Ka’be. Niko nije mogao ući u Ka’bu bez dozvole porodice Abdud-dar. Vođa te porodice, u vrijeme poslanstva Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, bio je Osman ibn Talha. Poslanik a.s. je silno želio da klanja namaz u Ka’bi, ali je morao tražiti dozvolu od Osmana ibn Talhe.  Jedanput je tražio ključeve od Osmana, ali mu ih nije dao.  Tada mu je Poslanik a.s. rekao: ”Osmane, možda će doći dan kada će ključevi biti u mojoj ruci, pa ću ih ja dati kome budem htio.” Na to mu je Osman rekao: ”Ako se to desi, to će biti dan najvećeg poniženja za Kurejšije.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio mu je: ”Ne, Osmane, nego dan najvećeg ponosa za Kurejšije!”

Osme godine po Hidžri, kada je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, pobjedonosno ulazio u Mekku, u njegovoj vojsci bio je i Osman ibn Talha, koji je godinu dana ranije primio islam. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, došao je do Ka’be i želio je ući unutra, pa je tražio ključeve od Osmana. Kada je Osman donio ključeve, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mu je: ”Sjećaš li se, Osmane,  kada sam ti prije  nekoliko godina rekao: možda će doći dan kada će ključevi Ka’be biti u mojim rukama i ja ću ih dati kome ja hoću?”

Pored Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, stajao je  Alija r.a., pa je rekao: ”Allahov Poslaniče, daj ključeve porodici Benu Hašim, i objedini kod nas sve vrste ovodunjalučkog ugleda.”  (Fe nedžmea biha fahred-dehr.)  Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, se okrenuo prema Osmanu ibn Talhi i rekao mu: ”Uzmite ove ključeve, o porodico benu Abdu-d-dar, i neka kod vas ostanu do Sudnjega dana! Od vas ih može uzeti samo zulumćar.” Dakle, sve ono što su radile te porodice vezano za upravljanje Mekkom, brigu oko Ka’be, prije islama, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prepustio im je i nakon što su muslimani oslobodili Ka’bu.  Čak je on kao vođa muslimana, dok se borio protiv mušrika, poštivao te običaje, pa je na Uhudu muslimansku zastavu nosio Mus’ab ibn Umejr koji je inače porjeklom iz porodice Abdu-d-dar iz koje je taj dan na Uhudu poginulo 11 ljudi koji su nosili zastavu mušrika, a poginuo je i Musa’b ibn Umejr kao šehid.

Koliko je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uvažavao plemensku, porodičnu i nacionalnu pripadanost, svjedoči i činjenica da je, prilikom oslobađanja Mekke, svoju vojsku podijelio na plemenske ketibe (brigade).  Jednu brigadu sačinjavali su muhadžiri, drugu ensarije, treću mudžahidi iz plemena Gatafan, četvrtu pleme Džuhejne, petu pleme Sa’d ibn Huzejm, šestu pleme Benu Sulejt itd. Mogao je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, izmješati mudžahide, jer svi su muslimani i nije bitno u kojoj će brigadi biti. Međutim, u svakom njegovom postupku krije se mudrost koju moramo naučiti i na ispravan način primjenjivati u našem životu.

Nijedan Bošnjak ne bi trebao imati dilemu oko toga kako će se, u pogledu svoje nacionalne pripadnosti, izjasniti na popisu. Tj. ne bi trebao imati dilemu oko svoje bošnjačke nacionalne odrednice, jer time se, sa vjerskog stanovišta, ne čini bilo kakav prijestup, ne ugrožavaju temeljni vjerski principi i ne odriče pripadnost islamu, što je u ovom pitanju i najvažnije, dok se u nacionalnom, državotvornom, političkom, strateškom smislu, dobiva puno toga, ali i gubi ukoliko se odlučimo za nacionalnu odrednicu musliman. Izjašnjvanjem kao muslimani, mi faktički sami od sebe, bez ikakvog racionalnog i šerijatski opravdanog razloga, pravimo manjinu.  Na koncu konca, termin musliman, pisali mi njega s malim ili velikim ”M”, je čisto vjerska odrednica i ne postoji niti jedan muslimanski narod na Zemlji da tim terminom izražva i svoju vjersku i nacionalnu pripadnost.

Isticanje svog nacionalnog identiteta, naročito u prilikama kakva je popis stanovništva, nikako ne može potrti vjerski identitet. Naročito, jer se prilikom popisa stanovništva treba izjasniti i o vjerskom identitetu. Osim toga, islam je, kako smo vidjeli, po ovom pitanju jasan, nacionalni identitet nikako ne može negirati vjerski identiet.

Svako omalovažavanje ovog pitanja ogromna je akvizicija za naše dušmane koji na sve načine pokušavaju da nas podijele, usitne, umanje. Ne činimo im sami takve ustupke i ne radimo u korsit vlastite štete. Isto tako treba naglasiti da ni našem narodu, a ni državi Bosni i Hercegovini ne misle dobro ni oni koji zagovaraju novi nacionalni identite  ”Bosanci i Hercegovci”, jer je termin Hercegovac regionalni, geografski pojam, a ne nacionalni. Mnogo je Bošnjaka koji ovo ne razumiju, pa zbog  patriotizma pristaju na ovu zamku, jer su zagovornici ove blasfemične ideje prije svega oni koji nisu muslimani, a bili su na braniku naše domovine. Mi im kažemo da svrstavanje u redove Armije BiH radi odbrane od agresije nema veze sa popisom stanovništva. Kroz otpor agresiji, prije svega svako je pokazao i dokazao svoj ljudski karakter  bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost.  Zbog toga nipošto ne smijemo nasjedati na demagoške podvale i trikove onih koji zagovaraju novi nacionalni identitet, jer se dobro zna kome je on namjenjen i zašto. Da ta ideja nije pogubna za nas Bošnjake, jer Srbi i Hrvati su se nacionalno davno opredijelili i oni oko toga nemaju dileme, ona bi bila smješna i bila bi izvrgnuta ruglu i najobičnijoj sprdnji, jer nećete nači državljanina Hrvatske koji živi u Dalmaciji da se u nacionalnom smislu izjašanjava kao Dalmatinac, ili onoga koji živi u Zagorju da se izjašnjava kao Zagorac,  niti  državljanina Srbije koji živi u Vojvodini da se u nacionalnom smislu izjašnjava kao Vojvođanin itd.

Sve navedeno upućuje nas da je na predstojećem historijskom popisu stanovništva BITNO BITI BOŠNJAK. Kada je Bosna i Hercegovina napadnuta od srpsko – hrvatskog agresora naša obaveza bila je da stanemo u odbarnu svoje zemlje i svih drugih vrijednosti koje uživamo na svojoj zemlji i u svojoj vjeri. Popis stanovništva je nova bitka za Bosnu i Hercegovinu, za opstojnost Bošnjaka i islama, zato se i ovaj put moramo odazvati i odbraniti svoju zemlju. Naše oružje ovaj put  bit će naš nacionalni identitet. To je naš bedem iza kojeg ćemo uspješno moći očuvati islam, slobodu i sigurnu budućnost.

Saff br. 326.

Print Friendly  Bitno je biti Bošnjak – šerijatski stav u vezi s izjašnjavanjem na predstojećem popisu stanovništva pf button both



X