Aspekti uspješnog kolektivnog djelovanja

Priredio: dr. Emir Demir

Kolektivni rad postao je sve zastupljeniji kao sredstvo podizanja produktivnosti na radnom mjestu. Poznavanje vještina kolektivnog rada itekako je važno prije nego što stupimo u zajedničko djelovanje sa nekom od grupa. Ako želiš odabrati članove svoje radne grupe, potrebno je da prvo sebi postaviš sljedeća pitanja:

1. Ko su najbolji mogući pojedinci za grupni/timski rad? Ukoliko pretpostavimo da potencijalni kandidati za timski rad posjeduju odgovarajuće potrebne vještine, koji su to, onda, ostali faktori na koje će se gledati prilikom selekcije kadrova za timski rad?

2. Za timski/kolektivni/grupni rad potrebni su iskusni i produktivni pojedinci, ali koje su to istaknute osobine tih pojedinaca?

Važnost kolektivnog rada i djelovanja

Kolektivni rad je važan, ali i nužan u dvije okolnosti: radi podizanja nivoa produktivnosti i efikasnosti određenog zadatka ili radi objektivne kompliciranosti datog zadatka – što zahtijeva raznovrsnost vještina i potencijala.

Osnovni aspekti kolektivnog rada

Prvi aspekat kolektivnog rada jeste sposobnost aktivnog komuniciranja, što obuhvata verbalnu komunikaciju koja proizlazi iz spoznaje, i to sa usaglašenim stilom i jasnoćom. Također, komuniciranje podrazumijeva aktivnu i racionalnu percepciju. Vještine kolektivnog rada, kao i druge predispozicije vezane za uspješnost grupe ili tima, podrazumijevaju provođenje aktivnosti na izvršenju zadatka, donošenje odluka na objektivan i precizan način, inteligentno i snažno promišljanje, spremnost na prihvatanje i podršku ostalih članova grupe/tima, skromnost, a najvažnije je nepostojanje straha od učešća u kolektivnom radu.

Stoga, ukratko ćemo spomenuti preostale aspekte koji garantiraju uspješnost kolektivnog rada:

– Međusobno povjerenje članova grupe ili tima. Radi uspješnosti kolektivnog djelovanja možemo se osloniti samo na one članove u koje imamo pouzdanje i koji ozbiljno i revnosno izvršavaju svoj dio zajedničkog zadatka. Trpeljivost je ključ za svako rješenje i uspjeh. Stoga, isuviše je važno imati one na koje se možemo osloniti u bilo koje vrijeme, a ne samo ponekad.

– Konekcija. Efikasno kolektivno djelovanje počinje i završava se međusobnom komunikacijom i povezanošću. Ovdje je izuzetno važno spomenuti da svaki član grupe/tima mora biti sposoban otvoreno i iskreno komunicirati o svim idejama i sugestijama, ali i izvjesnim nedoumicama i strahovima prema ostalim članovima grupe/tima. Isto tako, važno je znati da član grupe mora imati i sposobnost slušanja i davanja objektivnih odgovora uz korisne komentare i sugestije. Član grupe ne treba se stidjeti svog mišljenja i treba ga iznijeti na najbolji mogući način, tj. pozitivistički, uz puno povjerenje i poštivanje.

– Dosljednost. Jedan od važnijih nužnih aspekata kolektivnog rada jeste sposobnost i postojanje volje za dosljednošću pri sporovođenju zajedničkih ciljeva. Ostali će aspekti biti beznačajni ukoliko nema kolektivne dosljednosti. Uz to, članovi grupe moraju biti spremni preuzeti bilo koju ulogu i odgovornost na putu do ostvarenja željenog cilja grupe/tima, svejedno radilo se u ulozi vođstva ili nekoj drugoj ulozi. Važno je znati, također, da je prilikom održavanja radnih sastanaka i dogovora grupe/tima potrebno izbjegavati da se u agendu/dnevni red svrstaju bespotrebne tačke, a izbjegavanje toga utječe na povećanu dosljednost članova grupe/tima, te pospješuje dinamičnost rada.

– Donošenje odluka. Donošenje odluka smatra se veoma važnim aspektom kolektivnog rada, jer većina sukoba unutar grupe nastaje prilikom procesa donošenja odluka. Dobre grupe/timovi imaju članove koji zajednički, nakon elaboracije i rasprave, mogu donijeti objektivne odluke. Glavni nedostatak zajedničkog rada jeste zastupljenost teze o prebacivanju odgovornosti članova grupe, jednih na druge, prilikom donošenja pogrešne odluke. Zato je prilikom iznalaženja modaliteta za donošenje odluka potrebno dobro, zajednički i interaktivno, razmotriti i sve članove uključiti u raspravu. Objektivna odluka je produkt dobrog tima/grupe čiji članovi vole interakciju.

– Aktivno učešće. Dobar član grupe/tima aktivno učestvuje u zajedničkom poslu. On dolazi spreman na sastanke, pomno sluša i prati, te aktivno učestvuje u polemici. Također, on u potpunosti daje svoje učešće u zajedničkom radu, a nije nijemi pomatrač na marginama sastanka. Članovi grupe/tima aktivno učestvuju i iznose inicijative s ciljem da se postavljeni zadaci što lakše i bolje sprovedu. Također, oni i dobrovoljno dodatno rade s ciljem izvršenja zadatka. Pravi članovi sami sebe pitaju: “Kako možemo dati svoje lično učešće da bismo povećali nivo realizacije postavljenog cilja?”

– Učešće/participacija uz iznošenje jasnih informacija i dobrih ideja. Dobar član grupe/tima uvijek je spreman za razmjenu informacija, spoznaje i iskustava. On vodi inicijativu s ciljem da ostali članovi grupe/tima saznaju ono što i on zna, tj. da budu informirani o onome o čemu i on ima informacije. Često se dešava da se komunikacija i polemika, koja se tiče cijele grupe, neslužbeno odvija među pojedinim članovima grupe/tima. Ovakva komunikacija nije za osudu, jer su članovi grupe/tima u stalnoj potrebi da jedni s drugima svakodnevno razgovaraju i razmjenjuju informacije, a posebno u vakuumu između oficijelnih sastanka grupe/tima. Dobar član grupe/tima aktivno se uključuje u neslužbene razgovore s drugim članovima, što preostalim članovima daje mogućnost razmjene informacija i iskustava koja pomažu na putu do realizacije zadatka, a svakako time se umanjuje i mogućnost da pojedini manje informirani članovi nailaze na iznenađenja.

– Saradnja i pomaganje. Saradnja podrazumijeva realizaciju određenog zadatka sa ostalim članovim grupe/tima, a uprkos različitim viđenjima u pogledu načina i metoda njegove sprovedbe. Aktivni članovi nastoje iznaći rješenja za probleme koji su se ispriječili na putu do postizanja željenog cilja. Oni se odazivaju na pozive za pomoć, pa i poduzimaju inicijative u tom smislu.

– Fleksibilnost. Aktivan član grupe/tima često je prisiljen da radi u promjenjivim okolnostima, a zapravo i on sam nekada pravi promjene. On se ne protivi, niti je agresivan, već se konstantno prilagođava promjenjivim okolnostima. On se ne žali i ne osjeća pritiske kada se od njega nešto novo zatraži ili kada se napravi promjena i zaokret u nekom novom smjeru. Uz to, dobar član grupe spreman je prihvatiti različita stajališta i po potrebi napraviti ustupke. On nije isključiv u svome mišljenju, niti se predaje beskrajnim raspravama, a posebno kada je grupi/timu potrebno da krene dalje tako što će donijeti odluku ili dobiti saglasnost za daljnje postupanje. Pozitivan član duboko vjeruje u svoje ideje, ali je ujedno i otvoren prema drugim stajalištima i idejama. Ovo je ta fleksibilnost u svom najboljem svjetlu.

– Posvećenost grupi/timu. Aktivan član grupe/tima pridaje pažnju svome poslu, ali ujedno i svojoj grupi/timu i njihovom radu. On želi uložiti vrhunski trud i priželjkuje da to učine i ostali članovi grupe/tima. On ostale članove smatra svojim prijateljima i porodicom.

– Pomoć u rješavanju problema. Prirodno je da grupa/tim nailazi na probleme, a ponekad upravo problemi dovode do formiranja grupa/timova za njihovo rješavanje. Članovi grupe/tima uvijek su spremni nositi se sa svim vrstama problema i to na način koji vodi rješenjima. Oni rješavaju probleme, a nisu razlog njihovog nastanka, niti se na žale ili od njih bježe. Oni ne tragaju za onima kojima će se jadikovati, kao što to neki rade, niti odgađaju hvatanje ukoštac s problemima, kao što to čine manje hrabri ljudi. Članovi grupe/tima iznose probleme na svjetlo dana kako bi se o njima raspravljalo, a time sarađuju s drugima pri iznalaženju modaliteta za rješavanje problema.

– S drugima se ophode s poštovanjem i podrškom. Odnos prema članovima grupe/tima treba biti lijep i otvoren. Lijep odnos ne treba biti povremen, već konstantan. Uz to, potrebno je članovima grupe pokazivati spremnost na razumijevanje i podršku na putu realizacije postavljenog zadatka. Podrška, pomoć, komunikacija i razmjena informacija trebaju biti bezuvjetni i bezrezervni. Dobar član tima zrači raspoloženjem, a eventualne šale ne smiju biti zbijane na tuđi račun. Jednostavno rečeno, članovi grupe moraju se jedni prema drugima profesionalno odnositi.

– Povjerenje. Povjerenje je nužno kada se radi o zajedničkom radu. Povjerenje se mora naći u svakoj firmi, ustanovi ili instituciji, jer su uposlenici u potrebi da se jedni na druge oslanjaju, zajednički sarađuju i nose sa rizicima, shodno sugestijama svojih prijatelja. Možda u tvojoj grupi/timu nisu najidealniji ljudi, ali uzajamno poštivanje mora biti temelj ophođenja. Svi znaju da ima nešto što je daleko važnije od samog zadataka, a to je sučavanje sa eventualnim nesporazumima kako bi se ponovno izgradili povjerenje i mir. Podsticanje članova grupe/tima da riješe nesporazume ustvari je izgradnja povjerenja i otvorenosti.

 

IZVORI:

 

1. Ibrahim el-Feki, Kolektivni rad, Darul-Edžjal, 2008. god.

2. Abduvehhab ed-Dejlemi, Kolektivni rad za islam (preveo Emir Demir), Kakanj, 2002. god.

3. Patrick Lencionim, Pet faktora koji ometaju kolektivni rad, Kalemat Arabia – Kairo, 2002. god.

 

 

Print Friendly  Aspekti uspješnog kolektivnog djelovanja pf button both



X